U novom paketu Vladinih mjera za ograničavanje rasta cijena energije, usvojenom u rujnu, osigurano je 126,4 milijuna eura za sprječavanje rasta cijene električne energije.
Mjera obuhvaća kućanstva te javni i neprofitni sektor, stupa na snagu 1. listopada 2026. i vrijedi do 31. ožujka 2027. Prema izračunu Vlade, prosječno će kućanstvo zahvaljujući toj mjeri uštedjeti 179 eura godišnje, za vrijeme trajanja mjere tj. subvencije.
Uzevši u obzir širu sliku u kojoj je, prema dostupnim podacima Eurostata za 2025.g., svaki peti hrvatski građanin u riziku od siromaštva, ova mjera je važna. Ono što kvari sliku je činjenica da Hrvatska i dalje značajan dio svojih potreba za električnom energijom podmiruje izvan vlastite proizvodnje te oko 30 % električne energije koja se troši u Hrvatskoj dolazi iz uvoza. Što znači da je plaćamo i da subvencija odlazi nekom drugom.
Domaća proizvodnja energije iz solarnih elektrana na krovovima donosi 3,5 puta veće uštede
Za elektranu od 5 kW koja zadovoljava potrebe prosječnog četveročlanog kućanstva, uštede na računima za energije idu od 617 eura godišnje. I to svake godine, barem 25 godina zaredom koliko je puni proizvodni kapacitet elektrane garantiran od proizvođača (pri čemu elektrana i nakon tog vremena i dalje proizvodi struju).
Kako bi bilo kada bi iznos jednak subvencioniranju cijena energije, 126 milijuna eura, uložili u ugradnju solarnih elektrana na objekte, zgrade, kućanstva za potrebe onih građana koji su u riziku od siromaštva?
Znamo da je to mnogo složeniji pothvat, jer život nije matematika. Tu su pitanja dosega mjere, brzina i jednostavnost implementacije, pravedan odabir kućanstava, no takva mjera bi dugoročno donijela i socijalne i ekonomske i ekološke koristi te utjecala na smanjenje ovisnosti o uvozu te većoj energetskoj sigurnosti Hrvatskih građana.
Udruženi u energetsku zajednicu građani mogu godišnje uštedjeti do 930 eura
Vlastita solarna elektrana nije jedini način na koji građani mogu aktivno sudjelovati u energetskom sustavu. EU propisi omogućuju građanima da se udružuju radi zajedničke proizvodnje, pohrane, dijeljenja i prodaje energije iz obnovljivih izvora. Diljem Europe građani, poduzetnici, mala i srednja poduzeća te jedinice lokalne samouprave sve se češće udružuju u energetske zajednice kako bi zajednički proizvodili i koristili lokalno proizvedenu energiju.
Prema izračunu Europske komisije (5 things you should know about your electricity bill, EK, 17. veljače 2026.), članovi energetskih zajednica koji energiju zajednički proizvode i dijele mogu ostvariti uštede od 440 do 930 eura godišnje.
Članovi energetske zajednice mogu odlučiti i da dio viškova energije ustupe kućanstvima u riziku od siromaštva čime doprinose ublažavanju energetskog siromaštva. Ili ih u startu mogu uključiti u lokalnu energetsku zajednicu, s istim ciljem.
Više od financijske koristi
Ulaganja u vlastitu proizvodnju energije istodobno:
- povećavaju domaću proizvodnju energije
- smanjuju ovisnost o uvozu
- štite građane od budućih oscilacija cijena energije
- smanjuju emisije stakleničkih plinova
- potiču elektrifikaciju grijanja i prometa
- zadržavaju energetsku i ekonomsku vrijednost u lokalnim zajednicama.
Sustavnije poticanje vlastite proizvodnje energije iz solarnih i drugih obnovljivih izvora, jednostavniji uvjeti za osnivanje i djelovanje energetskih zajednica te veća ulaganja u projekte obnovljivih izvora omogućili bi da javna sredstva, umjesto privremenog ublažavanja računa, stvaraju dugoročnu energetsku neovisnost, niže troškove i veću otpornost građana i gospodarstva u Hrvatskoj. Zar to ne bi bilo dobro?
