,,Energetske zajednice su društveni koncept kojima nije cilj profit, već stvaranje koristi za lokalnu zajednicu” – rečenica je kojom je Goran Čačić kao predstavnik Zelene energetske zadruge otvorio događanje pod nazivom „Građanska energija – pokretanje promjene odozdo. Ususret dijeljenju energije”, održano 22. siječnja 2026. u suradnji sa Zelenom akcijom u Novinarskom domu u Zagrebu.
Društveni koncept nije lako, a vjerojatno niti moguće, propisati zakonom i baš zato, ova priča s podrškom razvoju energetskih zajednica u Hrvatskoj nije tako jednostavna. Stoga podsjetimo se na osnove tog koncepta i pogledajmo gdje je zapelo.
Energetske zajednice – prednost ili zastoj?
Energetske zajednice obuhvaćaju različite vrste inicijativa kroz koje se okupljaju građani koji žele proizvoditi vlastitu energiju ili se žele baviti pružanjem usluga povezanih s energijom. Bit je da su energetske zajednice utemeljene na dobrovoljnom sudjelovanju, otvorene su za sve, a odluke se donose demokratski tj. ne odlučuje pojedinac ili većinski vlasnik već svi sudionici zajednice.
Mogu imati oblik pravne osobe poput Energetske zajednice građana (EZG) ili Zajednice obnovljivih izvora energije (ZOIE), mogu biti registrirane kao energetske zadruge, ali mogu imati i manje formalan oblik Skupine krajnjih (aktivnih) kupaca koji djeluju zajedno te Skupine potrošača vlastite obnovljive energije koji djeluju zajednički, a koje nisu pravne osobe. Svi ovi oblici inicijativa mogu se smatrati energetskim zajednicama, a potencijalno i neki drugi koje sad nismo spomenuli, bitno je da zadovoljavaju uvjete otvorenosti za sudjelovanje i demokratičnosti pri donošenju odluka.
RED II direktiva i njena implementacija u hrvatske propise
Građanska energija širi je pojam za oblike organiziranja na lokalnoj razini koji uključuje i energetske zajednice i zajednice obnovljive energije. Cilj im je uključiti građane kako bi se energetske potrebe zadovoljile izravno od strane korisnika koji prestaju biti samo pasivni potrošači odnosno kupci i postaju aktivni proizvođači energije te akteri na tržištu. Ovaj je koncept suprotan tradicionalnim velikim i centraliziranim energetskim sustavima u kojima glavnu ulogu imaju veliki proizvođači i opskrbljivači iz tzv. fosilne ere. Bitni elementi uspjeha građanske energije su, među ostalim, projekti malih solarnih elektrana i energetske zajednice građana s pomoću kojih se može iskoristiti sinergijski učinak više malih projekata i jačati lokalna otpornost i neovisnost.
Na događanju je predstavljena analiza Zelene akcije o prenošenju Direktive o obnovljivim izvorima energije tzv. RED II (eng. Renewable Energy Directive) kojom se svim europskim građanima jamči ostvarenje prava na sudjelovanje u tržištu električne energije, osnivanjem zajednica obnovljive energije. Međutim, odredbe direktive, koje predstavljaju obveze Republike Hrvatske kao članice EU, u hrvatski su zakon samo prepisane, a ne prenesene na način tako da jasan i provediv okvir za ostvarenje prava građana zajamčenih direktivom. Posljedica je da u Hrvatskoj nemamo registriranu niti jednu zajednicu obnovljive energije gotovo pet godina nakon roka za prenošenje direktive koji je istekao 30. lipnja 2021. godine. Hrvatski građani u nepovoljnijem su položaju od ostalih jer ne mogu u praksi ostvariti svoje pravo zajamčeno direktivom.
Interes građana postoji i nije zanemariv
Unatoč tome, interes građana ne izostaje čemu svjedoče već provedeni ili započeti projekti na Cresu, u Rijeci, Križevcima i Zagrebačkoj županiji koji su se predstavili na događanju. Također, sa šest odobrenih projekata ENERCOM Facility programa, Hrvatska je među najboljim zemljama EU s više od pet odobrenih potpora inicijativama građanske energije.
S druge strane, dok je interes građana stvaran, potpora institucija ga ne podržava. U Hrvatskoj ne postoje nikakvi formalni poticajni mehanizmi (tehnički, pravni ili financijski) usmjereni na energetske zajednice i projekte građanske energije, kao što je to recimo u Sloveniji, Austriji, Češkoj ili Nizozemskoj, o čemu detaljnije možete čitati na našoj stranici. Zajednice su prepuštene same sebi i uspijevaju provoditi svoje aktivnosti jedino zbog potpore s razine EU, ali i odlučnosti samih građana da ostvare svoje pravo da sami proizvode obnovljivu energiju za svoje potrebe.
Tri su ključne točke snažnije podrške energetskim zajednicama u Hrvatskoj
Energetske zajednice kroz svoje projekte i rad značajno doprinose energetskoj neovisnosti i sigurnosti Hrvatske te zadržavanju ekonomske dobiti povezane s proizvodnjom energije u lokalnim zajednicama, umjesto da se kroz uvoz energije i energenata ekonomska dobit ostavlja u drugim zemljama. Sudjelovanjem u energetskim zajednicama, jača se lokalna otpornost, a građani kontroliraju i time smanjuju rizik od rasta cijena energije za svoje potrebe.
Preduvjeti za značajan porast broja projekata energetskih zajednica i dobrobiti koje one donose mogu se sažeti u tri ključne točke:
- Proces registracije energetskih zajednica treba biti jednostavan, provediv, priuštiv i ekonomičan.
- Dijeljenje proizvedene energije treba biti omogućeno u praksi i to na jednostavan i ekonomičan način.
- Za uspješnu uspostavu i održiv rad zajednica potrebno je uspostaviti paket tehničkih i financijskih potpornih mehanizama, ukinuti administrativna ograničenja i dati jasnu uputu oko potrebnih koraka za osnivanje.
Prema iskazanom interesu građana, obrtnika, malih i srednjih poduzetnika ali i javnih ustanova, koji svi mogu biti članovi energetskih zajednica, dijeljenje energije je trenutačno najveći motiv za njihovu želju za priključenje energetskoj zajednici i provedbu projekata proizvodnje vlastite obnovljive energije.
Radi toga, upalili smo štopericu. Mjerimo vrijeme do donošenja pravila za dijeljenje energije unutar energetskih zajednica, koje je HEP ODS najavio za prvi kvartal 2026., a što će biti prekretnica za snažniji rast i razvoj energetskih zajednica u Hrvatskoj.
Jer – energetska tranzicija može uspjeti, ali samo u suradnji svih aktera s građanima u centru!
O pravnom okviru za energetske zajednice nešto više možete pročitatiovdje, o svim prednostima koje one donose za društvo i zajednicu, pored same obnovljive energije, pisali smo ovdje, a o preprekama s kojima se sve susreću energetske zajednice u Hrvatskoj pisali smo ovdje. Sve su to osnove za uvesti se u temu za one koji o njoj ne znaju mnogo, a zanima ih.
_______________________________________________________________________
Događaj se provodi u sklopu aktivnosti projekata uz financijsku podršku Europske klimatske fondacije (ECF), EU-LifeCOMET i Njemačke savezne zaklade za zaštitu okoliša (DBU).
Sufinancirano od strane Europske unije i Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske. Mišljenja i izjave izneseni na ovom događanju odražavaju stavove autora i ne odražavaju nužno službeni stav Europske unije ili Izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) niti Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske. Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
Autor fotografije: Stellar
