Najveće prepreke su administrativne i financijske prirode. Procedura registracije je skupa i komplicirana, a ekonomska isplativost neizvjesna jer su propisi koji određuju naknade nedorečeni, zadani uvjeti predstavljaju visok trošak, a specifičan sustav potpora nedostupan.
Prema Pravilniku o dozvolama za obavljanje energetskih djelatnosti i vođenju registra izdanih i oduzetih dozvola za obavljanje energetskih djelatnosti, koji je u nadležnosti Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA,) propisana procedura definira ukupno 18 različitih dokumenata/dokaza koje je nužno pripremiti i predati za registraciju.
Tu je i dodatan uvjet, koji vrijedi za sve pravne osobe koje traže dozvolu za bilo koju djelatnost, a to je zapošljavanja „stručno osposobljenih radnika za obavljanje energetske djelatnosti“. Ovakav uvjet nije praksa niti u jednoj drugoj članici EU i stvara nepremostivu barijeru za većinu potencijalnih zajednica jer trošak zapošljavanja osobe čini projekt ekonomski neisplativim.
Više o preprekama s kojima se susreću inicijative koje žele postati energetske zajednice:
Administrativne
U zakonskoj definiciji Hrvatske dva su bitna ograničenja koja su se za sad pokazala kao velika prepreka za uspostavu energetskih zajednica građana.
- Prvo ograničenje je da EZG mora djelovati na temelju zakona kojim se uređuje financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija. Ovo umanjuje ravnopravnost zajednica na tržištu u odnosu na druge sudionike, a time i smanjuje mogućnost za njihovo održivo poslovanje.
- Drugo ograničenje je da svoju energetsku djelatnost EZG treba obavljati na temelju izdane dozvole. Zakon definira obvezu dobivanja dozvole za energetsku djelatnost koja ne postoji u službenom popisu djelatnosti suda kao ni na popisu Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD) te se trenutno ne može upisati u sudski registar. Tražena djelatnost koju je nemoguće upisati zove se „Organiziranja energetskih zajednica građana“.
Financijske
Energetske zajednice obično se susreću s nedostatkom početnog kapitala za osnivanje i ishođenje početne dokumentacije, a spomenuli smo već i uvjet zapošljavanja stručno osposobljene osobe za obavljanje energetske djelatnosti na puno radno vrijeme. Ovo je zajednicama koje tek nastaju nepremostiva prepreka jer nemaju unaprijed ušteđene resurse, a nemaju niti već aktivne projekte koji bi generirali prihod.
Traženje sufinanciranja i uključivanje u različite poduzetničke programe može otvoriti pristup dodatnom financiranju, a potrebno je i osigurati financijsku podršku energetskim zajednicama iz raspoloživih fondova uz primjenu pravila državne pomoći kako bi se umanjila rizičnost projekata energetskih zajednica i potaknuo njihov razvoj i stabilan rast.
O tome kako se to već radi u drugim EU državama nešto više u dijelu s primjerima drugih.
Ostale prepreke
- Nepovoljan položaj na tržištu
Energetske zajednice novim su zakonima i direktivama izjednačene s velikim tržišnim igračima te se mogu baviti energetskim uslugama. Energetske zajednice građana obično su „mlade” organizacije s malo stručnog iskustva, uz nesiguran poslovni model i bez političke zaštite. U početku počivaju na aktivizmu, gdje članovi zajednice nemaju veliku i čvrstu organizacijsku strukturu potrebnu za sudjelovanje na tržištu električne energije. Da bi energetske zajednice doživjele procvat, potrebno je definirati kojim se aktivnostima mogu baviti i pod kojim uvjetima mogu ostvariti prednost spram postojećih energetskih tvrtki i aktera.
- Pristup podacima
Podaci o energiji na razini jednog objekta potrebni su kako bi se omogućili novi inovativni poslovni modeli npr. trgovanje energijom i „pružanje usluga fleksibilnosti” (npr. gasiti i paliti veće uređaje kada je cijena energije niža ili u vrijeme kada opskrbljivaču odgovara zbog postizanja ravnoteže u mreži, za što se može dobiti naknada). Često se i vlastiti podaci naplaćuju od operatera ili nisu dostupni na zadovoljavajućoj rezoluciji kako bi mogli potaknuti nove energetske usluge upravljanja mrežom.
- Manjak povjerenja prema energetskim zajednicama i nedostatak prepoznatljivosti
U Hrvatskoj je osobito teško motivirati sugrađane i zadobiti njihovo povjerenje kako bi se priključili nekoj inicijativi ako nema jasnih financijskih pokazatelja zbog kojih bi se priključili. Stoga je bitno kontinuirano informirati i educirati građane te ih uključiti u projekte građanske energije od samog začetka.
Također, novi tržišni akteri kao što su energetske zajednice često ne uživaju povjerenje banaka i lokalnih vlasti jer nisu još prepoznati, a time imaju manju šansu dobiti kredit te potpore lokalnih vlasti kod npr. ishođenja dozvola ili davanja javne potpore.
