Pravni okvir za energetske zajednice u Europskoj uniji
Brza energetska tranzicija, snažna dekarbonizacija i odmak od fosilnih goriva strateške su odrednice više razine koje je usvojila Europska unija u svom Zelenom planu.
Ciljevi Zelenog plana Europske unije okosnica su zakonodavnog paketa “Spremni za 55” te paketa mjera „Čista energija za sve” čiji je naglasak na pravednost, demokratičnost i uključivost energetske tranzicije. Radnje za daljnje olakšanje razvoja energetskih zajednica i aktivnih potrošača poduzete su u sklopu plana REPowerEU, točnije u Strategiji solarne energije i predloženim izmjenama Direktive o obnovljivim izvorima energije, kako bi se ubrzalo izdavanje dozvola za projekte obnovljive energije.
Prema europskoj Solarnoj strategiji cilj je da se do 2025. uspostavi barem jedna energetska zajednica temeljena na obnovljivoj energiji u svakom gradu i općini s populacijom većom od 10.000 stanovnika.
U skladu s time, građanima, obrtnicima, malim i srednjim poduzećima, jedinicama lokalne samouprave i javnim institucijama, kroz više direktiva definirano je pravo na samoproizvodnju i samopotrošnju energije pojedinačno ili kroz udruživanje u energetske zajednice. Ključna je direktiva kojom je, kao novi pravni oblik, uvedena Energetska zajednica građana (EZG), a to je
- EU Direktiva 2019/944 o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije. (eng. Directive (EU) 2019/944 of the European Parliament and of the Council of 5 June 2019 on common rules for the internal market for electricity and amending Directive 2012/27/EU (recast)
Direktiva zahtjeva da se Energetskim zajednicama građana osigura povoljan pravni okvir za njihov rast i razvoj, pošten i jednak tretman na tržištu te utvrđuje njihova prava i obaveza.
Pravni okvir za energetske zajednice u Hrvatskoj
U hrvatsko zakonodavstvo direktiva je transponirana Zakonom o tržištu električne energije (ZOTE) 2021. godine čime je i u Hrvatskoj je stvoren zakonodavni okvir za osnivanje energetskih zajednica građana.
Za proces registracije energetskih zajednica relevantan je i niz ovih zakona i propisa:
- Zakon o tržištu električne energije,
- Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji,
- Pravilnik o dozvolama za obavljanje energetskih djelatnosti i vođenju registra izdanih i oduzetih dozvola za obavljanje energetskih djelatnosti.
Nadležna tijela (proces registracije):
– Ministarstvo gospodarstva; Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA)
Za (ne)mogućnost dijeljenja energije članovima zajednice relevantan je niz ovih zakona i propisa
– Zakon o tržištu električne energije; Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji; Pravilnik o općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom; Metodologija za određivanje iznosa tarifnih stavki za distribuciju električne energije; Metodologija za utvrđivanje naknade za priključenje na elektroenergetsku mrežu; Mrežna pravila distribucijskog sustava; Pravila o priključenju na distribucijsku mrežu.
Nadležna tijela (mogućnost dijeljenja energije):
– Ministarstvo gospodarstva, HEP-ODS, HERA
I na kraju, no ne manje važno. Zeleni plan slijedi globalni dogovor o smanjenju emisija ugljika kako bi se globalno zagrijavanje zadržalo unutar sigurnijih razina, do 2 stupnja C. Globalni dogovor postignut je Klimatskim sporazumom iz Pariza 2015. godine na COP21 sastanku stranaka Okvirne UN-ove konvencije o klimatskim promjenama. Pariški klimatski sporazum obvezujući je za sve.