Organizacija Greenpeace Hrvatska je na Svjetski dan zaštite okoliša 5. lipnja predstavila svoj vrlo konkretan Plan za zelenu tranziciju hrvatske elektroenergetike do 2030. godine, a zadovoljstvo nam je dodati da je voditelj studije te član stručnog autorskog tima naš zadrugar dr.sc. Goran Krajačić, izv.prof.
Plan kaže da je Hrvatska koju pokreće energija iz 100% obnovljivih izvora ne samo tehnički moguća već i financijski isplativa te korisna za hrvatsko društvo i gospodarstvo.
To je energija koja je lokalno proizvedena, doprinosi našoj energetskoj sigurnosti, čišća je od fosilne, potiče domaću industriju, razvoj i istraživanja, a uštede i prihodi veći su od ulaganja.
Konkretno, studija procjenjuje uštede i prihode zbog elektrifikacije i proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora na 1,22 milijarde eura godišnje, dok potrebna godišnja rata za otplatu ulaganja iznosi oko 864 milijuna eura.
Ovakav omjer ostavlja dovoljno prostora za dobit koja se može preliti u druge sektore i sve slojeve društva, uz to što je to energija koja je domaća, čista i sigurna.
Studija predviđa ambicioznije ciljeve od ukupno 5 GW novih instaliranih solarnih elektrana i 4,2 GW novih vjetroelektrana koji bi dominirali hrvatskim sustavom proizvodnje električne energije u 2030. godini. Ova ambicija je čak pet puta veća za solare, a gotovo dvostruko veća za vjetroelektrane od službenog scenarija u hrvatskom Integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu (NECP), no ona nije neostvariva. Na primjer Grčka je samo u 2024. godini uspjela instalirati 2,5 GW novih solarnih elektrana, a mi u Hrvatskoj smo sada na ukupno oko 1 MW instaliranih solarnih i oko 1,2 MW vjetroelektrana.
Kako postići ambiciju
Kad bi solarne elektrane bile od starta integrirane u (nove) zgrade ili izgrađene objekte u gradovima i naseljima, tranzicija bi išla brže. Proizvodnja na mjestu potrošnje može dovesti do smanjenja potrebe za prijenosnom mrežom, a pohrana viškova ili nadoknađivanje manjkova osigurava se izgradnjom pametnog energetskog sustava koji integrira sve proizvođače, potrošače i one koji imaju obje funkcije kroz različite energetske i druge sustave kao što su vodovod, transport i telekomunikacije.
Energetske zajednice, zajednice obnovljive energije, energetske zadruge, aktivni kupci i agregatori novi su dionici na tržištu energije koji kroz pametne energetske sustave preuzimaju vođenje i financijsku optimizaciju, ali daju i dugoročnu sigurnost u opskrbi energije i osiguravaju višestruke koristi lokalnoj zajednici.
Politike EU-a izuzetno potiču ove oblike udruživanja i izgradnje postrojenja OIE-a, stoga je nužno da HERA, HEP, HROTE, HOPS, a naposljetku i Sabor donesu jasnu politiku o brzoj implementaciji građanske energije u Hrvatskoj.
Pet preporuka za energetske zajednice
Kako bi svaka druga osoba u Hrvatskoj 2030. godine mogla biti investitor u obnovljive izvore energije i tako sudjelovati u pravednoj energetskoj tranziciji, izdvajamo pet preporuka iz područja građanske energije od ukupno 30 preporuka čitave studije 100% OIE do 2030.
- Postavimo temelje – potreban nam je jasan i primjenjiv zakonodavni okvir prilagođen stvarnim uvjetima u Hrvatskoj (preporuka Vladi, Saboru i Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji HERA).
Sadašnji zakoni usporavaju razvoj energetskih zajednica i dijeljenja energije. Iako su tri zajednice registrirale djelatnost, nisu ostvarile veći napredak prema financijski održivom modelu. Prijedlozi izmjena zakona već postoje, a u njihovoj izradi nužno je uključiti ključne aktere poput Foruma energetskih zajednica u Hrvatskoj, koji predstavlja građane i sve zainteresirane strane, kao i HEP, akademsku zajednicu i dr. S ciljem postavljanja temelja – potrebno je prilagoditi zakonodavni, operativni i tehnički okvir koji omogućuje stvarni razvoj građanske energije. (Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, kao i povezane pravilnike i propise uskladiti s izmijenjenom Direktivom za promicanje energije iz obnovljivih izvora, tzv. RED III (Directive EU/2023/2413))
- Uspostavimo Savez gradova i općina za građansku energiju i zelenu tranziciju koji će biti oslonac i partner građanima na lokalnoj razini (preporuka gradovima i općinama).
Predlaže se osnivanje Saveza gradova za građansku energiju, sličnog modelu Foruma energetskih zajednica u Hrvatskoj, kako bi gradovi zajednički zagovarali pojednostavljenje procedura i izuzetke u suradnji s građanima.
Desetak gradova već ima ili su završili projekte koji uključuju elemente energetskih zajednica i dijeljenja energije. Međutim, svi se suočavaju s administrativnim i financijskim preprekama pri uključivanju građana u ulaganja i izgradnju projekata obnovljivih izvora i energetske učinkovitosti – poput javnih natječaja, poziva za partnerstvo ili podrške građanskim inicijativama.
- Uspostavimo poticajne mjere za energetske zajednice i dijeljenje energije (preporuka Vladi, fondovima i financijskim institucijama)
Interes za građanske energetske modele postoji, ali bez odgovarajuće institucionalne i financijske podrške, oni teško mogu uspjeti u postojećim tržišnim uvjetima. U prelaznom razdoblju potrebno je uspostaviti ciljane poticaje za osnivanje energetskih zajednica i zadruga, posebno kroz PV-ESCO modele, te osnovati jamstveni fond za kreditiranje takvih inicijativa. Time se omogućuje lakši pristup financiranju i smanjenje rizika za građane i zajednice koji žele ulagati u obnovljive izvore energije.
- Aktivirajmo štednju i iskoristimo obveznice kao gorivo za pokretanje 100% obnovljive Hrvatske ponuditi građanima (preporuka Vladi i Ministarstvu financija).
U Hrvatskoj je više od 60 milijardi eura u štednji građana i većinom neaktivno. Kako bi se ta sredstva usmjerila u zelenu tranziciju, predlaže se izdavanje nacionalnih zelenih obveznica ili sličnih financijskih instrumenata namijenjenih građanima i zajednicama. Obveznice bi omogućile ulaganja u projekte energetskih zajednica, obnovljive izvore i energetsku učinkovitost, uz povoljne uvjete povrata i transparentno praćenje utjecaja.
- Pokrenimo kampanju za 1.000 MW solara- u energetskim zajednicama (preporuka Vladi, Fondu i Hrvatskom regulatoru i operateru tržišta HROTE).
Kako bi se do 2026. godine postigla masovna solarizacija kroz energetske zajednice, potrebno je pokrenuti koordiniranu kampanju i osigurati ciljano financiranje koje će omogućiti ulaganja građana i lokalnih zajednica u solarne elektrane na krovovima i raspoloživim gradskim zemljištima.
Forum energetskih zajednica čvrsto podržava preporuke za građansku energiju
Kako ističu i stručnjaci Foruma energetskih zajednica u Hrvatskoj, ova studija nedvosmisleno potvrđuje da Hrvatska može biti 100% obnovljiva već do 2030. godine. Tehnički je moguće. Financijski je isplativo. Ali bez suradnje vas i nas, prijelaz na isplative izvore energije neće se dogoditi. Pravi je trenutak da pošaljemo jasnu poruku: energetska tranzicija neće uspjeti bez jasne zajedničke odluke sektora i društva da povjerenje, odgovornost i koristi delegira građanima i zajednicama – koji su se već dokazali ulaganjima u energetsku obnovu, solarne i druge sustave. Sada je vrijeme za zajednički korak naprijed – kroz dijeljenje energije i zajedničko investiranje, kao što to već rade mnoge susjedne zemlje.
Cjelovita studija „100% obnovljivo do 2030.“ – Plan za zelenu tranziciju hrvatske elektroenergetike.
Članak je pripremljen u sklopu Life COMET projekta.
