Vladin paket mjera fiksirao je cijene električne energije do 31. ožujka 2023., a što dalje? Rješenje je u solarnoj elektrani.

U Zelenoj energetskoj zadruzi (ZEZ) pozdravljamo mjere za ublažavanje posljedica rasta cijena energenata, no istovremeno upozoravamo: mjere su ograničenog trajanja, ne adresiraju administrativne prepreke u realizaciji solarnih elektrana te isključuju mogućnost ulaganja u solarnu energiju za brojne građane koji ne žive u obiteljskim kućama, odnosno nemaju uvjete za ugradnju vlastite elektrane. Kao takve, ne nude dugoročno učinkovito rješenje za pristup solarnoj energiji za kućanstva koja građane može štititi od promjena cijena i kriza puno duže od jedne zime.

Ulaganje u vlastitu solarnu elektranu bilo je jedno od najboljih mogućih ulaganja današnjice i prije nego što je nastupila energetska kriza. S rastom cijena energenata, to ulaganje postalo je još isplativije, ali i potrebnije kako bi se kućanstva samostalnom proizvodnjom električne energije iz obnovljivih izvora zaštitila od drastičnog povećanja cijene električne energije. To ulaganje vrijedno je i zato što je dugoročno – životni vijek jedne solarne elektrane iznosi oko 25 godina.

Ipak, brojna hrvatska kućanstva redovito nailaze na prepreke u realizaciji te ideje. Dok je jednima problem financiranje, drugi redovito zapinju u administrativnom procesu. Za primjer, kroz jedan od nagradnih natječaja koje smo proveli, za pet kućanstava je osigurana potpuno besplatna realizacija solarne elektrane. Više od 12 mjeseci nakon ugradnje i brojnih urgiranja prema lokalnim ispostavama HEP-a, čak četiri od pet kućanstava i dalje čeka na priključenje na elektroenergetsku mrežu! Slučajevima poput ovog svjedočimo i u našoj Facebook grupi Solarni klub, koja okuplja gotovo 30,000 građana iz cijele Hrvatske zainteresiranih za korištenje solarne energije, od kojih mnogi na svakodnevnoj bazi iznose slična iskustva.

Dio građana istovremeno nije u mogućnosti ugraditi vlastitu solarnu elektranu iz drugačijih razloga. Neki od njih žive u stambenim zgradama, neki jednostavno ne zadovoljavaju administrativno-tehničke uvjete za ugradnju. Oni su trenutno isključeni iz tranzicije na obnovljive izvore energije, a tako i prilike da se dugoročno zaštite od poskupljenja cijene električne energije.

Smatramo da u zemlji s velikim solarnim potencijalom poput Hrvatske, a posebno u jeku energetske krize, svim građanima treba maksimalno olakšati ulaganje u solarnu energiju. Nastavno na najave mjera za ublažavanje posljedica rasta cijena energenata, predlažemo da te mjere istovremeno slijede i dugoročnija rješenja:

A. FINANCIJSKE MJERE

Kontinuiran i dugoročno održiv pristup raznovrsnim prilikama za sufinanciranje troškova realizacije solarnih elektrana za kućanstvo:

  • Preraspodjelom sredstava dostupnih kroz Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) tako da se omogući cjelogodišnji, kontinuirani pristup sufinanciranju ugradnje solarnih elektrana za kućanstva;
  • Uspostavljanjem financijske podrške za ulaganje u obliku povoljnijih “solarnih” kredita s niskom kamatnom stopom (1-2%);
  • Uspostavom fonda za energetski siromašna kućanstva za ulaganje u solarnu energiju koji će pokrivati inicijalni trošak ulaganja. 

B. PROCESNE MJERE

  • Ishođenje potrebnih dozvola i priključenje solarnih elektrana na mrežu po prioritetnom postupku. Idealno u trajanju do 15 dana, a maksimalno u okviru zakonski definiranih rokova čije je probijanje u praksi sada već standard.
  • Uvesti sustav praćenja i kontrole obračuna. Potrebno je osigurati da svi opskrbljivači prilikom obračuna električne energije za kućanstva kao korisnike postrojenja za samoopskrbu poštuju regulatorni okvir i obračunavaju naknadu za preuzete viškove u skladu s Člankom 51. Zakona o OIEiVuK. 
  • Izmjenom postojećeg zakonodavnog okvira građanima omogućiti ulaganje u solarne elektrane na javnim objektima poput škola, vrtića, bolnica, sportskih dvorana i dr.
  • Poboljšati sadašnju zakonsku regulativu koja se odnosi na Energetske zajednice građana i Zajednice obnovljivih izvora energije umanjenjem postojećih ograničenja poput obaveze da se svi članovi nalaze u istom prostornom obuhvatu lokalne zajednice, da su svi spojeni na istu transformatorsku stanicu, da zajednica mora djelovati temeljem zakona kojim se uređuje financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija i da mora prolaziti izuzetno zahtjevan proces registracije energetske djelatnosti, čak i za osnovno dijeljenje energije unutar energetske zajednice.

C. MJERE IZGRADNJE KAPACITETA

  • Osigurati barem jedan obrazovni program za instalatere solarnih elektrana po županiji, da dugoročno budemo spremni odgovoriti na povećanje interesa za ulaganje u solarnu energiju.
  • Osigurati sredstva iz dostupnih EU fondova za povećanje stručnih kapaciteta u jedinicama lokalne samouprave za informiranje građana na temu solarne energije i za osiguranje sufinanciranja troškova realizacije solarnih elektrana.

Smatramo da Hrvatska treba više koristiti potencijal solarne energije koji joj je na raspolaganju za dugoročnu zaštitu svojih građana od promjena i kriza na tržištu električne energije. Ono je ujedno nužno za ograničavanje količine ugljika koja ubrzava globalno zagrijavanje i klimatsku krizu te zadržavanje porasta temperature do 1,5°C u skladu s Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama. Te ambicije su dostižne, ali zahtijevaju sustavan, sveobuhvatan i održiv pristup koji uključuje građane i lokalne zajednice kao ravnopravne aktere u energetici.    

Prethodni članakSljedeći članak