Naslovna fotografija: eddie-zhang-unsplash
Zamislite da radite u gradskoj upravi šestog najvećeg grada u Hrvatskoj i da imate zadatak povećati količinu gradskog zelenila, ali sa svih strana nailazite na prepreke: investitori bi gradili i betonirali što više da povećaju zaradu od prodanih kvadrata, građani žele više parkirališta i smeta im pelud breza, a od gradskog proračuna očekuju se ulaganja u osnovnu infrastrukturu – ceste, popravke vodovodnih i kanalizacijskih cijevi ili pak subvencije javnog prijevoza ili nove opreme za vatrogasce, knjige za školarce. Ali opet, ljeta su sve toplija i vrućine se teško podnose, nedostaje hlad krošanja, a za jakih olujnih nevremena ceste plivaju jer odvodni kanali ne mogu apsorbirati sve te količine oborine koja padne u kratkom vremenu. Sve je bitno.
I tada se na obzoru pojave potencijalna sredstva iz EU fondova koja bi se mogla koristiti za financiranje upravo vašeg zadatka, jer tema je sve važnija i vidljivija, zelena infrastruktura idealna je mjera za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama, ali – odakle krenuti?
Lakše je kad nisi sam
Grad Velika Gorica, sa svojih šezdesetak tisuća stanovnika, upravo je taj šesti po veličini hrvatski grad, a u gradu su sustavno počeli promišljati temu ozelenjavanja prije više godina, zahvaljujući entuzijastičnim zaposlenicima gradske uprave. No entuzijazam nije dovoljan, dublje u temu ušli su na inicijativu Zelene energetske zadruge (ZEZ) da se kao partner priključe europskom projektu ReGreen financiranom iz programa „Obzor“.
Projekt se bavi rješenjima baziranim na prirodi ili eng. nature-based solutions (NBS), u kojem s ostalim europskim i kineskim partnerima rade na različitim aspektima vraćanja prirode u gradove kao odgovor na klimatske izazove i pripremaju se za korištenje različitih financijskih opcija za njihovu realizaciju. Tema je kompleksna i upravo zato je različitost struka i iskustava partnera prednost sudjelovanja u ovakvim projektima.
Promjena kreće od strateškog plana i suradnje s građanima
Uz pomoć međunarodnih istraživača i stručnjaka u projektu došli su do nekih vrlo konkretnih podataka – na primjer, da je priroda u centralnom naselju Velike Gorice prisutna u samo nešto više od 6% površina, pokrova krošanja drveća je oko 10%, dok je za usporedbu u Barceloni to čak 30%.
Pripremili su i stručne podloge poput toplinske mape grada te izradili kartohode ili eng. floormaps, satelitski snimak grada okvirne veličine četvrtine prosječne školske učionice koji se poput karte prostre na pod i koristi za planiranje, igru, ali i ideaciju razvoja grada pogledom iz ptičje perspektive. Grad koristi kartohod za planiranje, škole u edukaciji, a neke prijedloge i ideje školaraca proizašle u procesu učenja i igre, grad će uvrstiti u Strategiju.
Grad je uz pomoć ZEZ-a u pripremu Strategije uključio i građane kroz anketu kojom je prikupljeno više od 400 odgovora na temu što građani misle i očekuju od urbanog zelenila. Anketa je potvrdila da građani cijene i žele više zelenila u urbanom dijelu grada, a nasumično odabrani građani su dodatno bili uključeni u istraživanje kojim su prošli proces deliberacije. U procesu se utvrdila spremnost građana na izdvajanje određenog iznosa iz kućnog budžeta kroz narednih desetak godina za financiranje veće količine zelenila i vodenih površina u gradu.
Sve te istraživačke podloge, suradnje sa školama i prikupljena mišljenja građana, iskorištena su za izradu Strategije razvoja zelene infrastrukture grada kao temeljnog dokumenta potrebnog za realizaciju rješenja baziranih na prirodi u gradu. A da je sve ovo bila dobra odluka potvrđuje i netom potpisan ugovor o sufinanciranju provedbe mjera prilagodbe klimatskim promjenama s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost vrijedan 460.000 eura. Velika Gorica projekt je nazvala „Zeleni laboratorij“, a uključuje uređenje parka u Cvjetnom naselju, sadnju novih stabala, obnovu zelenog krova na Ledani i druge intervencije predviđene Strategijom.
Idejna rješenja za desetak zelenih projekata Grada
Kroz ReGreen projekt, ZEZ je razvio i alat koji pomaže u donošenju odluka prema kojim prirodnim rješenjima ići te koliko su ona korisna za kvalitetu zraka, prevenciju poplava, bioraznolikost, socijalizaciju i niz drugih prirodnih, društvenih i ekonomskih aspekata u lokalnoj zajednici. Ovaj alat može biti dobar početni korak za dilemu s početka ovog teksta.
Grad Velika Gorica pripremio je uz pomoć projektnih resursa i desetak idejnih rješenja kao prvi neophodan korak prema njihovoj realizaciji, a radi se o permakulturnim vrtovima za školska dvorišta, obnovi Kurilovečke šetnice, uređenju parka Cvjetno naselje, revitalizaciji parka Plemenite općine turopoljske, sanaciji i revitalizaciji krajobraza Gradića i drugih. Po prvi puta u jednom gradu u pripremi je i izgradnja zelenih pergola iznad pješačkih staza zbog nemogućnosti sadnje drvoreda u postojeću infrastrukturu cijevi i podzemnih vodova.
Strategijom razvoja zelene infrastrukture grada planira se osigurati 35 % zelenila na novoizgrađenim površinama grada te sukladno tome izmjena prostorno-planske dokumentacije. U usporedbi sa sadašnjih manje od 7 % zelenila pomak će biti značajan, a Velika Gorica među vodećim hrvatskim gradovima koji sustavno pristupaju razvoju zelene infrastrukture i vraćanju prirode u grad kako bi se ublažili negativni učinci klimatskih promjena.
Suradnja sa zelenim tvrtkama kao poticaj studentima
U projektu, ZEZ je razvio i platformu “Nature Solutions” na kojoj se tvrtke, inicijative i gradovi mogu “sresti” i pokrenuti suradnje na realizaciji rješenja baziranih na prirodi kao odgovor na urbane probleme izazvane klimatskim promjenama. No na završnom događanju projekta ReGreen u Velikoj Gorici organiziran je i susret uživo kojem je fokus bio prikazati uz rezultate projekta i inovativne prakse tvrtki koje su usmjerene razvoju zelenih projekata i održivom poslovanju.
Tako je svoj rad predstavila domaća tvrtka Green Fusion, prva hrvatska burza za investiranje u ekološke projekte, koja je kao pozitivan lokalni primjer istaknula suradnju s Pilanom Galeković u Mraclinu. U njihovoj suradnji sanirano je divlje odlagalište otpada te će na tom mjestu posaditi jestive sadnice, kao primjer društveno odgovornog poslovanja tvrtke te njihov doprinos ozelenjavanju grada.
Predstavile su se i tvrtke Gruntek i Vesela motika, koje na različite načine rješavaju sličan problem dostupnosti održivo uzgojene zdrave hrane u gradovima, tvrtke Arboring i Urbani šumari koji se bave održavanjem zdravlja drveća u gradovima jer uz sadnju novog zelenila, jako je važno održavati postojeća velika, stara stabla. Jedno novo posađeno stablo, pokazuju istraživanja, ulazi u pozitivan učinak pohrane ugljika tek nakon 25 godina, a prosječan životni vijek stabala u gradovima je oko 30 godina, zato ih trebamo održavati zdravima i što dulje sačuvati. U događanju je sudjelovala i udruga ZMAG koja kao centar znanja za održivi razvoj, na recikliranom imanju u Vukomeriću održava različite edukacije u funkciji održivog uzgoja hrane, održivog življenja, prirodnog graditeljstva i općenito dobre ekonomije koja vodi računa i o društvu i prirodi jednako kao i o održivom poslovanju i prihodima.
Svi oni predstavili su svoje poslovne modele studentima u publici i, što je još važnije, podijelili svoja iskustva i razloge za pokretanje zelenih održivih tvrtki kako bi ih potaknuli da se i sami priključe zelenom razvoju i tržištu koje se bavi rješenjima baziranim na prirodi koja su dobra za ljude, klimu i poslovanje. “Ovim projektom smo iskoristili međunarodnu suradnju za prijenos znanja i iskustva o rješenjima temeljenim na prirodi u Hrvatsku i pokazali što to znači na primjeru grada-živog laboratorija Velike Gorice. Tako u ZEZ-u doprinosimo poboljšanju kvalitete života u gradovima te razvijamo tržište temeljeno na prirodnim rješenjima zajedno s građanima, javnim ustanovama i tvrtkama.” izjavio je Josip Beber, voditelj projekta iz Zelene energetske zadruge.
Projekt REGREEN je financiran iz programa za istraživanje i inovacije Europske unije Horizon 2020 u sklopu ugovora o financiranju br. 821016.
