13. svibnja 2024. – Na četvrtom izdanju “Dobre energije”, redovitog događanja Zelene energetske zadruge (ZEZ) posvećenog razvoju građanske energije u Hrvatskoj, gostovao je Gabriele Giudice, zamjenik direktora Glavne uprave Europske Komisije za ekonomske i financijske poslove (DG ECFIN) koji nadgleda provedu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za Hrvatsku. Giudice je kroz izlaganje “Vizija energetskih zajednica na tržištu energije Europske unije” pojasnio važnost i očekivanja spram zemalja članica Europske unije da bi energetske zajednice zaživjele u praksi, te se osvrnuo na stanje razvoja energetskih zajednica u Hrvatskoj. Pročitajte njegov cjelovit govor u nastavku.
Govor Gabrielea Giudicea na konferenciji “Dobra energija”, 25. travnja 2024.
Energetske zajednice imaju ključnu ulogu u ubrzanju dekarbonizacije energetskog sustava i zaustavljanju pregrijavanja našeg planeta.
Ova uloga je višedimenzionalna:
- Energetske zajednice su izvrsno sredstvo za građane, gradove i općine te mala poduzeća da udruže snage i zajedno ulažu u lokalnu, čistu proizvodnju, opskrbu i potrošnju energije.
- Stvaranjem lokalnih koristi i vlasništva, energetske zajednice pomažu u povećanju javnog prihvaćanja primjene obnovljivih izvora energije i mobiliziraju privatni kapital.
- A izravne koristi koje energetske zajednice mogu pružiti građanima i poduzećima su brojne, poput povećanja energetske učinkovitosti, stabilizacije i snižavanja njihovih računa za struju, mogu učiniti njihova ulaganja pristupačnijima, te im omogućiti da podupru lokalno gospodarstvo i stvaraju lokalne prilike za zapošljavanje.
Stoga je dobrodošlo da već danas u Europi imamo preko 8.000 inicijativa za kolektivno djelovanje (uključujući energetske zajednice)!
Međutim, još uvijek postoji značajan neiskazan potencijal u energetskim zajednicama, koji bi mogao i treba biti brojniji.
Kako bi se iskoristio puni potencijal vlasništva zajednice, svi ključni dionici moraju učiniti više: promicati i podržavati energetske zajednice, osigurati potrebnu tehničku stručnost i financijska sredstva, ali i prevladati regulatorne prepreke i administrativna opterećenja koja mogu obeshrabriti čak i kada su namjere najbolje.
Lokalni i regionalni akteri, poput gradova, općina i energetskih agencija, mogu igrati ključnu ulogu pružanjem informacija i savjeta, ujedinjavanjem aktera i pružanjem financijske potpore za pokretanje energetskih zajednica.
U tom smislu, postoje pozitivni primjeri u nekim državama članicama i regijama (kao što su Nizozemska, Danska, Njemačka i Irska), gdje su za potporu energetskim inicijativama zajednice uspješno stvoreni financijski instrumenti u obliku revolving fondova ili dražbi osmišljenih posebno za projekte koje vode građani.
Šire gledano, kreatori politika moraju promisliti i preoblikovati regulatorni okvir kako bi također omogućili nove aktivnosti kao što je dijeljenje energije te smanjili administrativni teret.
Dopustite mi da vas uvjerim da je Komisija čvrsto predana radu prema ovom cilju.
- Zahvaljujući sveobuhvatnom pravnom okviru za energetske zajednice u okviru paketa mjera “Čista energija za sve Europljane”, zajednice obnovljive energije i energetske zajednice građana sada su prepoznate kao tržišni akteri i ovlaštene djelovati na svim relevantnim energetskim tržištima kroz poticajne okvire.
- Energetske zajednice mogu imati različite oblike, kako je predviđeno u Direktivi o obnovljivim izvorima energije i Direktivi o tržištu električne energije.
- Kao dio paketa mjera “Spremni za 55”, potencijalna uloga energetskih zajednica sada je također prepoznata u poticanju obnovljive energije u zgradama i upravljanju obnovom zgrada.
- Kako bi se osiguralo postizanje punog potencijala energetskih zajednica, Komisija je nedavno dovršila dva projekta koji donose primjere najbolje prakse, smjernice i pomoć kreatorima politika i energetskim projektima zajednice – Repozitorij energetskih zajednica i Savjetodavno središte ruralnih energetskih zajednica.
- Osim toga, naknadni projekt, Energy Community Facility će biti pokrenut kasnije ove godine kako bi se energetskim zajednicama pružila financijska potpora.
- Radnje za daljnje olakšanje razvoja energetskih zajednica i potrošača poduzete su u sklopu plana REPowerEU, točnije u Strategiji solarne energije i predloženim izmjenama Direktive o obnovljivim izvorima energije, kako bi se ubrzalo izdavanje dozvola za projekte obnovljive energije.
- Ovim inicijativama Europska komisija poziva države članice da poduzmu mjere za prilagodbu administrativnih zahtjeva neprofesionalnom karakteru energetskih zajednica, pruže podršku izgradnji kapaciteta, olakšaju pristup operativnoj podršci, osiguraju pojednostavljeni pristup mreži i implementiraju pojednostavljene postupke izdavanja dozvola.
- Sve to s ciljem postizanja cilja Solarne strategije da se do 2025. uspostavi barem jedna energetska zajednica temeljena na obnovljivoj energiji u svakom gradu i općini s populacijom većom od 10.000 stanovnika.
- S najnovijom inicijativom Komisije (koju je nedavno usvojio Europski parlament, dok se službeno usvajanje od strane Vijeća očekuje uskoro), prijedlog reforme modela tržišta električne energije dodatno omogućuje energetskim zajednicama da se uključe u dijeljenje energije definiranjem i pojašnjenjem relevantnih uloga, prava i odgovornosti operatora sustava, maloprodajnih dobavljača, trećih strana i aktivnih kupaca.
- Dijeljenje energije između javnih aktera ili energetskih zajednica može biti moćan alat za rješavanje problema energetskog siromaštva. Potencijalna uloga takvih “društvenih” shema dijeljenja prepoznata je u Preporuci Komisije o energetskom siromaštvu, Uredbi o socijalnom klimatskom fondu, kao i u Solarnoj strategiji.
- Općenito, iako je napredak evidentan tijekom posljednjih godina, energetske zajednice moraju biti prepoznate mnogo šire od strane kreatora politika na svim razinama upravljanja, kako bi se osiguralo da veliki potencijal građanske energije ne ostane neiskorišten.
- Stoga moramo graditi na napretku i zamahu te učiniti energetske zajednice istinskom europskom pričom o uspjehu.
HRVATSKA
- Uspjeh Europe oslanja se na napredak postignut u svakoj od njezinih država članica.
- To me dovodi do razvoja događaja u Hrvatskoj posljednjih godina, koji odražavaju i obveze iz Plana oporavka i otpornosti Hrvatske usvojenog u srpnju 2021., koji je prepoznao važnost energetskih zajednica.
- Dva specifična cilja su uvedena u Plan za promicanje prihvaćanja energetskih zajednica temeljenih na obnovljivim izvorima energije.
- Cilj #36 zahtijevao je od hrvatskih vlasti da pripreme dokument o procjeni uskih grla i preporukama politika koje će 1) imati za cilj ublažiti prepreke i administrativne postupke koji ograničavaju veće korištenje obnovljivih izvora energije i 2) uključiti mjere za promicanje samopotrošnje obnovljivih izvora energije i energetskih zajednica temeljenih na obnovljivim izvorima energije.
- Provedba cilja #36 je rezultirala dokumentom koji je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja objavilo u srpnju 2022.
- Identificiralo je sljedeća glavna uska grla u pogledu energetskih zajednica temeljenih na obnovljivim izvorima energije: 1) definicija područja djelovanja zajednice kao područja lokalne samouprave (ograničenje na jednu općinu); 2) ograničenje na jednu transformatorsku stanicu; 3) nedovoljna promocija energetskih zajednica i 4) osiguranje financijskih sredstava za osnivanje financijskih zajednica.
- Cilj #37 je zahtijevao od hrvatskih vlasti da revidiraju zakonodavstvo, na temelju rezultata dokumenta o uskim grlima iz prethodnog cilja #36, s ciljem ublažavanja prepreka i administrativnih postupaka koji ograničavaju veće korištenje obnovljivih izvora energije i promicanje energetskih zajednica temeljenih na obnovljivim izvorima energije.
- U skladu s ovim zahtjevom, u srpnju 2023. je poduzeto nekoliko važnih koraka.
- Prvo, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu električne energije je ukinuto zemljopisno ograničenje prema kojem se energetska zajednica može formirati samo na razini pojedine jedinice lokalne samouprave (općine ili grada u slučaju Hrvatske), čime se potencijal njezinog članstva ograničavao samo na tu jedinicu lokalne samouprave. Izmijenjeni Zakon propisuje da se energetska zajednica može formirati na području cijele Hrvatske.
- Drugo, istim izmijenjenim je ukinuto ograničenje prema kojem su svi članovi energetske zajednice morali biti spojeni na jednu trafostanicu, čime je članstvo ograničeno na samo jedno naselje u gradu, odnosno u slučaju vrlo razgranate elektroenergetske mreže čak i na jednu ulicu ili jednu zgradu.
- Treće, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji je otklonjeno vrlo važno usko grlo vezano uz samopotrošnju.
- Naime, izmijenjenim Zakonom je uklonjena nepredvidivost za samopotrošače koju je stvarala ranija zakonska regulativa, a koja je predviđala prisilni prelazak iz povoljnije kategorije kupca korisnika postrojenja za samoopskrbu u nepovoljniju kategoriju kupac s vlastitom proizvodnjom, ako su u prethodnoj kalendarskoj godini predali u mrežu više električne energije od preuzete.
- Izmijenjenim Zakonom je propisano da korisnik postrojenja za samoopskrbu ostaje u istoj kategoriji i ako je u prethodnoj kalendarskoj godini u mrežu predano više električne energije nego što je iz mreže preuzeto.
- U slučaju kada korisnik postrojenja za samoopskrbu na razini kalendarske godine u mrežu unese više električne energije u odnosu na preuzetu, izmijenjenim Zakonom je utvrđeno da se za potrebe prijenosa i distribucije električne energije naplaćuje samo višak električne energije ubačen u mrežu, uključujući naknade i porez na dohodak.
- Također, izmijenjenim Zakonom novo postupanje je primijenjeno retroaktivno na korisnike koji bi mogli biti pogođeni promjenama u 2023. godini.
- Ova zakonska promjena je bila posebno važna jer je povećanje vlastite potrošnje preduvjet za povećanje preuzimanja energetskih zajednica.
- Ova važna zakonska promjena za samopotrošnju je već pridonijela porastu solarnih FN elektrana u Hrvatskoj, a projekti i instalirani kapaciteti porasli su za 30% za pravne osobe i za više od 55% za kućanstva u šest mjeseci između srpnja 2023. i početka 2024.
- Istovremeno, svjesni smo da zakonske promjene energetskih zajednica tek trebaju dati vidljive pozitivne učinke.
- U biti, čini se da je do sada u Hrvatskoj prema novom zakonodavstvu osnovana samo jedna energetska zajednica.
- Nadovezujući se na prvi važan korak donesen amandmanom na primarno zakonodavstvo iz srpnja 2023., bilo bi važno pogledati i sekundarno zakonodavstvo kako bi se uklonili svi nepotrebni zahtjevi, isključenja, komplikacije ili troškovi, posebno za manje energetske zajednice, tako da se mogu brzo stvarati i generirati koristi za lokalne zajednice i planet u cjelini.
Poziv za ovu konferenciju polazi od načela koja energetskim zajednicama mogu omogućiti učinkovit polet u Hrvatskoj:
- Proces registracije energetskih zajednica mora biti izvediv, jednostavan i ekonomičan, primjereniji građanima.
- Dijeljenje energije mora biti jednostavno, jasno i financijski isplativo za stanare u višestambenim zgradama i za članove energetskih zajednica.
- Potrebno je osigurati paket tehničke, financijske i stručne podrške.
Ova su načela vrlo razumna i u velikoj mjeri ugrađena u zakonodavstvo usvojeno prošle godine u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, ali se čini da je potrebna daljnja modernizacija pratećih propisa.
Uspješna provedba ovisi o tome kako će vlasti, posebice lokalne vlasti, promicati, olakšati, podržavati i sudjelovati u tim zajednicama, te ih stoga možemo samo potaknuti da iskoriste sve mogućnosti koje za to imaju.
Da zaključim: jako smo zainteresirani danas čuti stavove dionika ne samo o izazovima koji još uvijek koče rast energetskih zajednica u Hrvatskoj, već i pragmatičnim rješenjima.
Nadam se da današnje rasprave mogu dovesti do konkretnih inicijativa kako bi Hrvatska do kraja ove godine mogla brojati ne jednu, nego desetke uspostavljenih energetskih zajednica koje se temelje na obnovljivoj energiji, te osigurati da svih 80 hrvatskih gradova i općina s populacijom većom od 10.000 stanovnika ima barem jednu energetsku zajednicu koja se temelji na obnovljivoj energiji do 2025. godine.
