Međunarodna konferencija „Energetske zajednice u praksi“ okupila je, 24. i 25. rujna u Bolu na Braču, predstavnike Europske komisije, hrvatskih ministarstava, regulatora, operatora i lokalnih zajednica. Cilj je bio, kroz dijalog i slušajući međusobne različite perspektive i mogućnosti, pretvoriti postojeći zakonski okvir u stvarnu primjenu u kojoj energetske zajednice mogu nastajati, dijeliti energiju i dugoročno funkcionirati.
„Pravni okvir je nužan, ali nije dovoljan. Ključni su priključenje na mrežu, pristup financijama i lokalni kapaciteti.“ poručila je Aida Liha Matejiček iz Opće uprave za regionalnu i urbanu politiku (DG REGIO) Europske komisije. „Upravo ova konferencija je dobar primjer partnerstva i suradnji među institucijama potrebnih da se ostvare europski ciljevi energetskih zajednica.“
Europska unija ozbiljno računa na sudjelovanje građana i energetskih zajednica u lokalnoj energetskoj tranziciji. EU Paket za građansku energiju iz 2026. predviđa deseterostruko povećanje instaliranih kapaciteta obnovljive energije u vlasništvu energetskih zajednica do 2030. godine. Sa sadašnjih 9 na oko 90 gigavata, čime bi se obnovljivom električnom energijom moglo opskrbiti 25 do 30 milijuna kućanstava.
No da bi se to dogodilo, potrebno je više od zakonskih propisa.
Ascanio Troiani iz DG REGIO podsjetio je da države članice imaju obvezu aktivno uklanjati prepreke i stvarati uvjete da energetske zajednice funkcioniraju i u praksi. Potrebno je pojednostavljenje postupaka, osigurati pristup mreži i dijeljenje energije koje funkcionira ne samo na papiru, već i stvarnom životu. Komisija pritom sugerira snažnije korištenje kohezijskih fondova za razvoj energetskih zajednica te izričito traži više sredstava za fazu prije razvoja projekta, jer tada zajednice najviše trebaju podršku da od ideje dođu do projekta.
Konferencija dolazi u pravo vrijeme, jer u sljedećih nekoliko mjeseci počinju formalni pregovori o nacionalnim i regionalnim planovima partnerstva (NRPP) za razdoblje 2028. – 2034., ključnim podlogama za financiranje u novoj financijskoj perspektivi EU. Stoga je ovo pravi trenutak da energetske zajednice zauzmu mjesto u planovima kako bi dobile važnije mjesto u financiranju.
Spojiti (ne)moguće oko zajedničkih interesa
Energetska tranzicija traži suradnju, uključivanje ljudi i usklađivanje interesa lokalne zajednice i tržišta. Potrebno je pronaći zajednički interes, okupiti različite dionike i rješenja testirati u stvarnim uvjetima.
Ideja energetskih zajednica pritom je jednostavna: građani se udružuju kako bi lokalno proizvodili energiju, dijelili koristi, povećali sigurnost opskrbe i što veći dio stvorene vrijednosti zadržali u svojoj zajednici.
U Europskoj uniji aktivno je više od 8.000 energetskih zajednica, dok su u Hrvatskoj trenutačno formalno registrirane samo tri energetske zajednice građana, od kojih dvije sudjeluju u pilot-fazi dijeljenja energije. Djeluje i nekoliko energetskih zadruga koje slijede načela europske direktive, ali zbog prepreka u hrvatskom zakonodavstvu ne mogu biti priznate kao energetske zajednice niti dijeliti energiju.
U Registru udruga Republike Hrvatske nalazi se ukupno dvanaest udruga koje u nazivu imaju „energetska zajednica”, što pokazuje da interes postoji i daje nadu da će broj formalno priznatih zajednica rasti. Neke od njih članice su Foruma energetskih zajednica u Hrvatskoj, dok za velik dio još nije jasno čime se konkretno bave ili što planiraju razvijati. Upravo će tim inicijativama trebati ciljana podrška želimo li da prerastu u uspješne i održive projekte.
Smisao građanske energije jest omogućiti običnim građanima aktivno sudjelovanje na energetskom tržištu. Zato bi put do osnivanja energetske zajednice trebao biti što jasniji i dostupniji. Ipak, ne postoji jedan recept koji vrijedi za sve. Svaka lokalna zajednica ima svoje potrebe, uvjete i resurse.
Zajednički cilj je razviti model koji je dugoročno održiv, povećava energetsku i ekonomsku stabilnost zajednice, donosi uštede i smanjuje troškove. To nije model usmjeren na ostvarivanje velikih profita, nego na to da se koristi proizvedene energije u što većoj mjeri zadrže tamo gdje su i nastale – u lokalnoj zajednici.
Iz teorije u praksu
Članice Foruma energetskih zajednica u Hrvatskoj predstavile su različite modele razvoja građanske energije – od građanskog ulaganja u zajedničku elektranu i suradnje više gradova i općina pod vodstvom LAG-a (Lokalne akcijske grupe) do otočnih energetskih zadruga, registriranih energetskih zajednica građana i lokalnih projekata razvijenih oko javnih krovova.
Predstavljena su i prva iskustva s dijeljenjem energije među članovima energetske zajednice Sjevernog Jadrana, a iznesena su i iskustva iz Slovenije, Grčke, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, uključujući Solar School Hrastnik, grčku koaliciju Desmi te modele koje razvijaju u Mostaru i Tivtu.
Energetske zajednice su društveni koncept
Konferencija je pokazala da se sustav počeo pomicati, ali i da ostaju ključni izazovi: nedostaju jasna i usklađena pravila, potrebno je jedno mjesto za pouzdane informacije, tehnička pomoć inicijativama, financiranje pripremne faze projekata te kontinuirana koordinacija između institucija, regulatora, operatora i lokalnih zajednica. Osnivanje nacionalnog Ureda za građansku energiju koji bi imao funkciju nacionalnog koordinatora suradnje među različitim institucijama, služio kao baza znanja i zabilježenih praktičnih iskustava mogao bi značajno olakšati proces osnivanja i razvoja energetskih zajednica.
Bitno je naglasiti da energetske zajednice nisu samo novi model proizvodnje energije, već su alat za demokratizaciju energetskog sustava i jačanje lokalnih zajednica. Zelena energetska zadruga – ZEZ od 2013. g. radi na olakšavanju građanima da mogu jednostavno i sigurno sudjelovati u proizvodnji energije, pri čemu cilj nije samo zamijeniti fosilna goriva obnovljivim izvorima, već promijeniti način na koji energiju proizvodimo, koristimo i dijelimo. Iako zakonodavni okvir postoji, praksa još zaostaje, stoga je ključno održati ovaj dijalog, zajedno učiti iz praktičnih iskustava prvih projekata u provedbi, prilagoditi modele hrvatskim lokalnim uvjetima i početi ih provoditi.
I ne treba zaboraviti da cilj energetskih zajednica nije prvenstveno maksimizirati profit. Cilj je zadržati vrijednost lokalno, povećati energetsku neovisnost i stvoriti najveću moguću korist za zajednicu i ljude.
BRAČKI ZAKLJUČCI – praktični putevi do energetskih zajednica
Nakon dva dana razgovora s predstavnicima institucija, lokalnih i regionalnih vlasti, energetskih zajednica, razvojnih organizacija i stručnjaka iz Hrvatske i Europe, definirani su najvažniji zaključci konferencije – Brački zaključci. Oni nisu završetak razgovora, nego polazište za sljedeće korake: bolju suradnju institucija, jednostavnije postupke, prilagođene izvore financiranja i snažnije uključivanje lokalnih zajednica. Evo zaključaka:
ENERGETSKA ZAJEDNICA JE DRUŠTVENI KONCEPT
Energetske zajednice stvaraju vrijednost kroz niže troškove energije, sigurniju opskrbu, korištenje čistih izvora i koristi koje ostaju u lokalnoj zajednici. Profit je dio održivog poslovnog modela, ali nije temeljna svrha zajednice.
LOKALNE POTREBE TRAŽE LOKALNA RJEŠENJA
Jedna zajednica može povezivati građane, druga škole i vrtiće, a treća pomagati energetski siromašnim kućanstvima. Pravila trebaju biti jasna, ali svaki model mora biti prilagođen lokalnim potrebama, mogućnostima i ciljevima.
PRVI KORAK MORA BITI JEDNOSTAVNIJI
Potrebni su jednostavni obrasci, jasni rokovi i jedno mjesto na kojem se mogu dobiti pravna, tehnička i financijska pomoć.
LOKALNE VLASTI IMAJU KLJUČNU ULOGU
Lokalne vlasti mogu okupiti građane i javne ustanove, pokrenuti energetsku zajednicu te lokalno proizvedenu energiju dijeliti između škola, vrtića i drugih javnih korisnika, uz mogućnost uključivanja i članova zajednice pogođenih energetskim siromaštvom.
ENERGETSKE ZAJEDNICE TREBAJU SVEOBUHVATNU FINANCIJSKU PODRŠKU
Podrška je potrebna i prije same investicije – za okupljanje članova, tehničke provjere, dokumentaciju, poslovni model i stručnu pomoć.
DIJELJENJE ENERGIJE ULAZI U NOVU FAZU
Potrebna su pametna brojila, kvalitetni podaci i pravedniji algoritmi koji će omogućiti da se što više proizvedene energije iskoristi unutar zajednice.
ZNANJE PRETVARAMO U PODRŠKU
Znanje i iskustvo prvih energetskih zajednica treba pretvoriti u podršku drugima, prilagođene izvore financiranja i modele koji se mogu primijeniti u različitim lokalnim sredinama.
SADA JE VRIJEME ZA PROVEDBU
Potrebno je:
• uskladiti rad svih nadležnih institucija
• otvoriti jedno mjesto za stručnu pomoć
• pojednostaviti osnivanje i dijeljenje energije
• financirati pripremu projekata
• uključiti lokalne vlasti i ranjiva kućanstva
• nastaviti razmjenu znanja u Hrvatskoj i regiji
Energetska tranzicija može uspjeti samo ako je gradimo zajedno.
Konferenciju „Energetske zajednice u praksi“ organizirali su Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, Zelena energetska zadruga (ZEZ) i Pokret otoka, a predstavljena su iskustva i rezultati projekata APOLLO, LIFE ISLET, LIFE COMET i DBU/ECF Fast Forward Energy Communities.
Konferencija je okupila više od 110 sudionika iz Hrvatske, Italije, Grčke, Slovenije i drugih zemalja regije, među kojima predstavnike energetskih zajednica i građanskih inicijativa, državnih institucija, regulatora, operatora distribucijskog sustava, gradova, općina, županija i organizacija koje rade na razvoju građanske energije.
O projektima i financiranju
LIFE ISLET – Innovative Supporting Schemes for Community-Led Energy Transition
Projekt LIFE ISLET – Innovative Supporting Schemes for Community-Led Energy Transition sufinancira Europska unija kroz LIFE program, temeljem Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava br. 101120073.
LIFE COMET – Koalicije za katalizaciju građanske energije u istočnoj EU
Projekt LIFE COMET financiran je sredstvima Europske unije kroz Program LIFE pod br. 101120519. Projekt sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.
APOLLO – Application of Upscaled Interregional Renewable & Energy Efficiency Solutions
Projekt APOLLO sufinanciran je sredstvima Europske unije u okviru programa Interreg VI-A IPA Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021.–2027.
DBU/ECF Fast Forward Energy Communities
Projekt DBU/ECF Fast Forward Energy Communities sufinanciran je od strane Njemačke savezne zaklade za zaštitu okoliša (DBU) i Europskog klimatskog fonda (ECF).
Izneseni stavovi i mišljenja isključivo su stavovi autora te ne odražavaju nužno stavove Europske unije ili Europske izvršne agencije za klimu, infrastrukturu i okoliš (CINEA). Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje sredstva ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
Izvor fotografije: “Međunarodna konferencija Energetske zajednice u praksi, Bol na Braču, 24.-25.9.2026.“
