Uspjeh i širenje energetskih zajednica značajno ovise o dostupnosti financijskih sredstava. Postoji niz mehanizama na razini EU-a, država i regija koji ih mogu podržati:
- EU javna sredstva: Socijalni fond za klimatsku politiku i Mehanizam za oporavak i otpornost osiguravaju ključnu financijsku podršku. Posebno Socijalni fond za klimatsku politiku čija je svrha ublažiti porast cijena energije za ranjive skupine društva do kojeg dolazi zbog provedbe klimatskih politika kao što je proširenje ETS sheme na sustave grijanja i promet. Iz tog fonda financiraju se projekti energetske učinkovitosti, uvođenje obnovljivih izvora i projekti održive mobilnosti za ranjiva kućanstva, čime će se kompenzirati porast cijena.
- Nacionalna i regionalna sredstva: Države i regije mogu uspostaviti programe koji kroz potpore, subvencije ili povoljne zajmove podržavaju energetske zajednice. Takvi programi trebaju biti dostupni i transparentni i „krojeni“ prema specifičnim potrebama i kapacitetima energetskih zajednica. U Hrvatskoj se kroz preporuke za javne politike naglašava potreba za jasnim, dostupnim i ciljanima financijskim mehanizmima, koji se, na primjer, mogu ugraditi kao mjera u Nacionalni energetski i klimatski plan (NECP) čime bi se stvorile pretpostavke za sustavnu podršku građanima i energetskim zajednicama.
Hrvatski NECP 2025.: U netom usvojenom (ožujak 2025.) ažuriranom hrvatskom NECP-u (Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan), podrška energetskim zajednicama spominju se u mjeri OIE-7 no bez konkretnijih pokazatelja i bez detaljnije specificiranog budžeta, čime će biti teško pratiti napredak u provedbi mjere. Prijedlog aktivnosti koje su navedene kao
- urediti regulatorni okvir koji će potaknuti osnivanje i rad energetskih zajednica;
- unaprijediti pravila pristupa mreži za sve sudionike, omogućiti pristup i jednostavniju razmjenu informacija o mjernim i obračunskim podacima;
- osigurati općenito pojednostavljenje, uređenje i uhodavanje administrativnih procedura te uklanjanje barijera za provođenje potrebnih aktivnosti;
potrebno je detaljnije raspisati, konkretizirati očekivane ishode, učinke i specificirati potreban budžet za provedbu, izvor i vremenski okvir.
Hrvatska: objavljen je javni poziv FZOEU za građane iz ranjivih skupina
U skladu s preporukama o participativnim procesima i pristupima temeljenim na podacima, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio je Javni poziv za iskaz interesa fizičkim osobama – građanima iz ranjivih skupina radi prikupljanja informacija potrebnih za provedbu Javnog poziva za financiranje energetske obnove obiteljskih kuća građana u riziku od energetskog siromaštva. Ovaj poziv omogućuje izravno uključivanje građana u riziku od energetskog siromaštva u proces oblikovanja kriterija i uvjeta budućih mjera, čime se želi osigurati da javne politike i financijska sredstva ciljano odgovaraju stvarnim potrebama najugroženijih skupina.
Prikupljeni podaci koristit će se za definiranje učinkovitih mjera energetske obnove i dekarbonizacije grijanja i hlađenja, što doprinosi smanjenju energetskog siromaštva i jačanju socijalne pravednosti u energetskoj tranziciji.
Poziv je otvoren od 15. travnja 2025. godine u 09:00 sati do 31. svibnja 2025. godine u 23:59 sati.
Prepreke i rješenja za energetske zajednice
Unatoč dostupnim fondovima, energetske zajednice često se suočavaju s preprekama poput složenih procedura registracije i administracije, nedostatka tehničkih kapaciteta i ograničavajućih kriterija podobnosti. Rješenja uključuju:
- regulatorne okvire koji pojednostavljuju pristup financijama,
- tehničku pomoć zajednicama građana,
- inovativne financijske instrumente (npr. revolving fondovi, zeleni bonovi, fondovi zajednice)
U Hrvatskoj, Zelena energetska zadruga ZEZ kroz EU projekt LIFE COMET uspostavila je nacionalnu koaliciju kao Forum energetskih zajednica koja zagovara bolji zakonodavni okvir, rješavanje administrativnih prepreka i osiguravanje financijskih sredstava. Misija Foruma je omogućiti građanima pravo vlasništva i odlučivanja o vlastitoj energiji, te aktivno sudjelovanje na tržištu, uz cilj izgradnje novih obnovljivih kapaciteta od barem 1 GW do 2030.
Preporuke politika za jačanje uloge energetskih zajednica
1. Uključivanje u NECP-ove: Energetske zajednice trebaju biti jasno uključene u nacionalne energetske i klimatske strategije i planove, s konkretnim ciljevima, mjerama i budžetom.
2. Pristupi temeljeni na podacima: Potrebno je prikupljati i analizirati podatke o energetskom siromaštvu kako bi se kreirale mjere koje će specifično i učinkovito ciljati potrebe ranjivih skupina.
3. Participativni procesi: Uključivanje građana, a posebno predstavnika ranjivih skupina, izrazito je bitno u oblikovanju učinkovitih javnih politika koje adresiraju stvarne potrebe. Uključenost građana bitna je i za prihvaćanje i uspješniju provedbu javnih politika i mjera.
Primjeri dobrih praksi iz država koje su ugradile mjere za ublažavanje energetskog siromaštva i za podršku energetskim zajednicama u svoje nacionalne planove
1. Sjeverna Makedonija
Sjeverna Makedonija je provela programe koji pokrivaju do 70% troškova za kućanstva s niskim prihodima za ugradnju energetski učinkovitih i obnovljivih energetskih sustava. Ova inicijativa ima za cilj ublažiti energetsko siromaštvo poboljšanjem energetske učinkovitosti domova, čime se smanjuju ukupni troškovi energije za ranjive skupine stanovništva.
2. Srbija
Srbija je povećala opseg svojih inicijativa za čistu energiju, osiguravajući znatne subvencije za učinkovita rješenja grijanja i solarne panele na krovovima, posebno usmjerene na obitelji s niskim prihodima. Ove mjere dio su šireg napora za integraciju energetske učinkovitosti u nacionalni okvir, pomažući u smanjenju tereta troškova energije za najugroženije skupine.
3. Moldavija
Moldavija podržava ublažavanje energetskog siromaštva nudeći eko-vaučere koji omogućuju obiteljima zamjenu zastarjelih i neučinkovitih kućanskih aparata energetski učinkovitijim modelima. Ova inicijativa pomaže u smanjenju potrošnje energije i poboljšava životne uvjete kućanstava koja se bore s visokim troškovima energije.
4. Gruzija
Gruzija je ostvarila značajan napredak uključivanjem definicije energetskog siromaštva u svoj Nacionalni energetski i klimatski plan (NECP), što omogućava učinkovitu provedbu ciljanih politika i mjera. Ova integracija osigurava da se specifične potrebe kućanstava pogođenih energetskim siromaštvom rješavaju unutar šireg konteksta nacionalnog energetskog planiranja.
5. Irska
Pristup Irske uključuje niz ciljanih mjera protiv energetskog siromaštva, kao što je program Better Energy Warmer Homes, koji pruža potpore za poboljšanje energetske učinkovitosti domova među kućanstvima s nižim prihodima. Dodatno, pilot-program Warmth and Wellbeing posebno podržava osobe s teškim respiratornim bolestima koje također pripadaju skupini s nižim prihodima.
6. Francuska
Francuski program „Bijelih certifikata“ uspostavljen u sklopu Zakona o energetskoj tranziciji za zeleni rast (Loi de transition énergétique pour la croissance verte), obvezuje opskrbljivače energijom na ostvarivanje specifičnih ušteda energije koje koriste kućanstvima pogođenima energetskim siromaštvom. Ovaj program je doveo do ulaganja većih od 2 milijarde eura u inicijative usmjerene na sprječavanje siromaštva uzrokovanog troškovima goriva.
Izvori:
https://www.energy-community.org/news/Energy-Community-News/2024/10/10a.html
https://www.odyssee-mure.eu/publications/policy-brief/tackling-energy-poverty.html
I na kraju, kako do cilja
U Hrvatskoj energetske zajednice predstavljaju ključnu priliku za borbu protiv energetskog siromaštva i promicanje pravedne energetske tranzicije koja je dugoročno održiva i dobra za lokalne zajednice i građane. Kroz kolektivno djelovanje i lokalno upravljanje, energetske zajednice omogućuju rješenja prilagođena ranjivim skupinama društva. U praksi, osnivanje i djelovanje energetskih zajednica u Hrvatskoj suočava se s nizom administrativnih prepreka i financijskih zahtjeva koje je teško ili nemoguće ispuniti bez ciljane tehničke i financijske podrške. Inicijative poput Foruma energetskih zajednica svojim udruženim zagovaračkim naporima naglašavaju važnost građanskog angažmana i potrebe za poticajnim zakonodavnim okvirom.
U cilju postizanja 1 GW energije iz obnovljivih izvora do 2030. koji je postavio hrvatski Forum energetskih zajednica, mora se osigurati uključivost i specifično odgovarati na potrebe svih članova društva. Uz podršku države i EU fondova, energetske zajednice mogu pomoći ne samo u borbi protiv energetskog siromaštva, već i u jačanju društvene kohezije, zapošljavanja i otpornosti zajednice. Njihov potencijal je velik, dobrobiti za društvo i lokalnu zajednicu višestruke, a potreba za tehničkom i financijskom podrškom neophodna.
Izvor fotografije: Shutterstock
