SolarPower Europe, vodeća udruga europskog sektora solarne fotonaponske energije, objavila je godišnje izvješće o solarnom tržištu ili EU Solar Market Outlook 2025-2030.
U ovom tekstu donosimo vam najvažnije iz objavljenog izvješća, kako bi bili informirani o razvoju solarnog tržišta u Europi i prepoznali u kojem smjeru bi se moglo kretati naše hrvatsko tržište.
U 2025. godini u EU je instalirano 65,1 GW novih solarnih fotonaponskih sustava, što predstavlja blagi pad u odnosu na 2024. Ovo je prvi godišnji pad instalacija zabilježen od 2016. godine, a očekuju se još dvije godine u kojima će instalacija biti manje. Predviđa se da će se tržište vratiti na razinu iz 2025. tek krajem desetljeća.
Unatoč padu tržišta, EU je ipak postigla svoj cilj zadan Solarnom strategijom iz 2022. godine, postavljen na 400 GW do 2025. i lagano ga prestigla s ukupno 406 GW instaliranih kapaciteta.Međutim, cilj EU-a od 750 GW do 2030. sada nam izmiče. U najizglednijem scenariju, SolarPower Europe predviđa da će ukupna solarna snaga EU doseći samo 718 GW.
Izvor fotografije: SolarPower Europe
Zašto je to tako?
Tržišni pad pripisuje se nizu faktora:
- Nestabilnost nakon energetske krize dovela je do ukidanja potpora za kućne solarne sustave.
- Smanjeni pritisak cijena energije na kućanstva usporio je potražnju.
- Kućni solarni sustavi pali su s 28 % ukupne instalacije u 2023. na samo 14 % u 2025.
Po prvi puta solarni parkovi čine više od 50 % novih instalacija, ali njihova isplativost pada zbog porasta broja sati s negativnim cijenama električne energije, što smanjuje prihode investitora.
Izvor fotografije: SolarPower Europe
Walburga Hemetsberger, direktorica SolarPower Europe, izjavila je:
„Broj se možda čini malen, ali simbolika je velika. Dosegnuli smo solarni cilj za 2025., ali sada, po prvi put, cilj za 2030. postaje nedostižan. Ovaj zastoj u rastu solarne energije dolazi u ključnom trenutku kada je ubrzanje nužno. Solar isporučuje, 13 % europske električne energije u 2025. dolazilo je iz solarne energije. U lipnju smo proizveli najviše električne energije od svih izvora u EU. Sada je ključno da kreatori politika provedu čvrste okvire za elektrifikaciju, fleksibilnost sustava i pohranu energije, kako bi solarna energija nastavila predvoditi europsku energetsku tranziciju.“
Gotovo istovremeno s ovim izvješćem, Europska komisija objavila je prijedlog paketa mjera za europske mreže (Grids Package) i inicijativu “energetske magistrale” kojima želi osigurati učinkovit protok energije u svim državama članicama, integraciju jeftinije čiste energije i ubrzavanje elektrifikacije kako bi postigla energetsku neovisnost.
Tko predvodi, a tko zaostaje?
- Njemačka i Španjolska ostaju vodeća solarna tržišta, uglavnom zbog velikih (utility-scale) projekata.
- Francuska je prestigla Italiju i postala treće najveće tržište 2025., zahvaljujući snažnom rastu komercijalnih i velikih projekata.
- Italija bilježi oštri pad u sektoru krovnih elektrana zbog ukidanja poticaja.
- Rumunjska i Bugarska su prvi put ušle u top 10 tržišta – Rumunjska s najbržim rastom, Bugarska zbog rokova vezanih uz nacionalna sredstva za oporavak.
- Nizozemska je pala na osmo mjesto, prateći pad u krovnim instalacijama.
Od deset najvećih tržišta, pet ih je u 2025. instaliralo manje solarnih sustava nego u 2024.: Italija, Poljska, Grčka, Nizozemska i Portugal.
Hrvatska se drži oko 23. mjesta među EU članicama prema instaliranim solarnim kapacitetima unatoč rastu posljednjih nekoliko godina: prema podacima HEP-ODS-a, krajem 2024. godine bilo je nešto više od 19.000 priključenih solarnih elektrana kućanstava u RH, dok je s krajem rujna ove godine ta brojka narasla na više od 29.000 kućanstava. Do kraja godine očekuje se da će ih biti 30.000.
Izvor: SolarPower Europe
Kako do ciljeva EU Solarne strategije?
Unatoč različitim uvjetima po državama, zajedničke prepreke zahtijevaju djelovanje na razini EU. Izvješće preporučuje donositeljima politika da trebaju:
- redefinirati energetsku sigurnost u kontekstu elektrifikacije iz obnovljivih izvora
- usvojiti sveobuhvatnu strategiju za fleksibilnost energetskog sustava
- unaprijediti procedure izdavanja dozvola
- jačati tržište krovnih solarnih sustava
- jačati otpornost i održivost solarnih lanaca opskrbe
Kada kažemo “jačati tržište krovnih solarnih sustava“, važno je naglasiti da to nisu samo krovovi kućanstava, već su to i obrtnici, mali i srednji poduzetnici, ali i javni sektor za vlastitu potrošnju. To su i velike površine javnih krovova za energetske zajednice pa i višestambene zgrade kroz dijeljenje energije. Potencijal je velik i valja ga iskoristiti. Posebno ističemo da treba dati priliku građanima da se uključe u suvlasništvo projekata većeg kapaciteta kroz energetske zajednice jer koristi koje takvi projekti stvaraju za građane ostaju i trajno doprinose razvoju zajednice, a ne samo nekolicine velikih investitora.
A u Hrvatskoj?
U Hrvatskoj prema iskustvu iz naše prakse, nekoliko je prepreka za veći uzlet solarnih instalacija u kućanstvima:
- relativno niska cijena električne energije. U Hrvatskoj struju plaćamo oko 15 € / 100 kWh što je značajno niže od EU prosjeka koji se kreće oko 28,7 € / 100 kWh. Za ilustraciju, najčešće pitanje građana koje čujemo na terenu je „Isplati li se?“.
- nepredvidivost dinamike javnih potpora – interes naših korisnika u pravilu snažno raste s objavom programa sufinanciranja, a jenjava zatvaranjem istih. U praksi to znači otežan kontinuitet planiranja, i korisnicima u donošenju odluke, i tržištu u organizaciji kapaciteta. Za ilustraciju, najčešći odgovor na našu ponudu je „Čekamo Fond.“
- regulatorna nedorečenost i nepredvidivost pa i dugotrajnost trajanja procesa izdavanja svih potrebnih dozvola za priključenje što također otežava planiranje i organizaciju rada svih aktera na tržištu. Često u praksi čujemo “Prošlo je zakonom propisanih 15 dana i još uvijek čekamo.”
Na kraju, ali jednako važno, uz rješavanje navedenih prepreka, i dalje je potrebno ulagati u edukaciju i informiranje građana, kako bi smanjili nepovjerenje prema novijoj tehnologiji i proizvodnji energije za svoje potrebe iz vlastite solarne elektrane. Samo u 2025. godini organizirali smo šest online edukacija odnosno webinara pod nazivom Solarna informativka, na različite teme i svaki puta s velikim interesom građana. Održali smo i niz predavanja uživo u lokalnim zajednicama i mjesnim odborima te izravno educirali više od 1300 građana. Ipak, pokazuje se da velik dio građana još uvijek nije dovoljno informiran o ovoj temi, a dio njih i dalje osjeća određenu razinu nesigurnosti i nepovjerenja u cjelokupan proces realizacije investicije.
Tekst je pripremljen temeljem objave Solar Power Europe – EU Solar Market Outlook 2025-2030, izvor: https://www.solarpowereurope.org/press-releases/new-report-eu-hits-2025-solar-target-but-market-contraction-puts-2030-goal-at-risk
