Energetske zajednice građana moraju biti najsvjetlija točka naše stvarnosti zbog svih pozitivnih pomaka, koristi povrh same proizvedene energije i društvene kohezije koje donose lokalnim sredinama. One su jedan od ključnih alata kroz koje se građani izravno aktiviraju u energetskoj tranziciji čime jačaju sigurnost opskrbe energijom, lokalnu otpornost i lokalni ekonomski i gospodarski razvoj. U krizna vremena to je posebno važno, naoružati se dobrom energijom.
Ključne su to poruke konferencije Dobra energija, treće po redu, koja se održala 23. listopada u organizaciji Zelene energetske zadruge i uz podršku partnera – Instituta za političku ekologiju (IPE), udruge Terra Hub i Zaklade Friedrich Ebert u Zagrebu (FES).
Građani u središtu tranzicije – to nije nova stvar
Europa je važnost građanske energije prepoznala još 2015. u Komunikaciji EK o okvirnoj strategiji za otpornu energetsku uniju (Commission Communication on a Framework Strategy for a Resilient Energy Union) u kojoj prestaje građane promatrati samo kao kupce, postavlja ih u središte energetske tranzicije i počinje ih gledati kao aktivne sudionike promjena na tržištu. Time građani imaju izravnu korist od novih tehnologija kako bi povećali sigurnost svoje opskrbe energijom, umanjili svoje račune, ali i kako bi ranjive skupine bile zaštićene.
Europa neće odustati od zelene politike unatoč svim trenutačnim izazovima konkurentnosti industrije ili geopolitike. Europski kontinent zagrijava se dvostruko brže od ostatka svijeta, u Europi živi 47 milijuna građana u energetskom siromaštvu, dok s druge strane, već sada imamo više od 10.500 energetskih zajednica što je dvije tisuće više nego prošle godine kada smo se također okupili na Dobroj energiji – istaknula je Judita Cuculić Župa ispred predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.
Od Slovenije do krajnjeg juga regije, jasna je vizija za energetske zajednice
Kako to funkcionira u praksi u području JI Europe, razgovaralo se otvoreno, izravno, kroz predstavljanja primjera i panel diskusije, ali i u slobodnom formatu na konferenciji u kojoj su sudjelovale energetske zajednice, projekti i inicijative iz regije. Razmjenjivala su se iskustva, kako dobra, tako i ona izazovna, od Sončne zadruge iz Slovenije, preko Elektropionira i Magdon energetske stambene zajednice iz Srbije do pilot inicijativa zajednica obnovljive energije javnih ustanova iz Kaknja, Modriče i Mostara. Predstavile su se i naše energetske zajednice – Apsyrtides s Cresa, SAVA, energetska zajednica Sjevernog Jadrana, križevački KLIK i zadruga ZEZ Sunce.
Pozitivna iskustva potpornih mehanizama i aktivnosti na nacionalnoj razini kao i modele koji pokazuju da se može, čuli smo također iz Slovenije, Češke i Austrije. Ono što bi, da imaju čarobni štapić, glavni akteri građanske energije u regiji voljeli vidjeti u praksi, može se sažeti u ovih pet točaka zajedničke vizije:
- Udruživanje građana u istoj zgradi ili kvartu u energetsku zajednicu treba biti jednostavno, omogućeno putem weba ili aplikacije u samo nekoliko klikova kao što to sada funkcionira u Austriji.
- Dijeljenje viškova energije među članovima zajednice treba biti omogućeno u praksi, a ne samo na papiru i treba biti ekonomski smisleno. Centraliziran tehnički sustav obračuna dijeljenja energije uspješno je uvela Češka.
- Javne krovove treba staviti u funkciju sa solarnim elektranama u koje ulažu i energiju dijele građani, slično kao što sada postoje sheme javnih gradskih vrtova, primjere imamo u Sloveniji i Austriji.
- Za građane koji su u riziku ili žive u energetskom siromaštvu treba odrediti kvotu dijeljenja/dostupne energije koju će dobivati od energetskih zajednica. Jedan od dobrih primjera je u Brixtonu.
- Primjerom Irske, za energetske zajednice tj. male igrače na tržištu treba odrediti kvotu kapaciteta na mreži kako ih ne bi „pojeli“ veliki proizvođači koji zakupljuju velike mrežne kapacitete.
Krajnje je vrijeme da sustav podrži građane koji žele dijeliti energiju
Iako donose mnoge pozitivne koristi, u našoj regiji, energetske zajednice su svjetla točka koja radi u leru umjesto da grabi punom brzinom naprijed, na korist svih građana.
U Hrvatskoj, građani ali i poduzetnici kao tržišni akteri spremni su dijeliti znanje i iskustvo, a mnogi već aktivno sudjeluju u energetskim zajednicama. Forum energetskih zajednica danas okuplja 17 inicijativa s više od 250 članova, dok je više od 1.000 građana već izrazilo interes za dijeljenje energije. Sve ovo potvrđuje da postoji stvaran potencijal i spremnost za rast tržišta zajedničkih elektrana.
No u Hrvatskoj, više puta smo čuli na konferenciji, blokira ih praktična/tehnička nemogućnost dijeljenja energije među članovima zajednice. Glavno usko grlo je HEP-ODS, zakonski definiran akter, operater koji blokira cijelu strukturu, budući da već dvije godine nije tehnički omogućio dijeljenje energije unatoč svojoj zakonskoj obvezi. Rezultat je erozija povjerenja građana koji su se okupili i oformili energetske zajednice u Hrvatskoj te još uvijek čekaju mogućnost da međusobno dijele viškove proizvedene energije. S time se suočavaju energetska zajednica Sjevernog Jadrana i zajednica DVD-a Špičkovina.
U ime Foruma energetskih zajednica u Hrvatskoj, Damir Medved javno je podsjetio HEP-ODS da hitno odradi svoju zakonsku obvezu i omogući jednostavne primjere dijeljenja energije u praksi.
Dobra energija je ona koja je dobra za sve
Sudionici konferencije zaključili su u pozitivnom tonu, jer unatoč preprekama, dobrih primjera i praksi ima. Bitno je razgovarati otvoreno i izazove rješavati zajedno, svi akteri trebaju se okupiti oko istog stola kako bi se sagledale sve različite perspektive u pronalaženju rješenja. Jer to je pravi put do više dobre energije.
Ovom konferencijom ZEZ je pokazao da može u Hrvatsku dovesti znanje i iskustvo iz regije i EU, posebno iz Slovenije, Austrije i Belgije, te da i dalje stoji na raspolaganju institucijama i dionicima koji žele ubrzati razvoj energetskih zajednica u Hrvatskoj. Ovo je otvoreni poziv Vladi RH kao i operatoru elektroenergetskog sustava na dijalog i suradnju, jer dobra energija je jednostavno dobra za sve – zaključio je Goran Čačić u ime Zelene energetske zadruge.
Konferenciju su financijski podržali Njemačka savezna zaklada za zaštitu okoliša (DBU), Europska klimatska fondacija (ECF), FES-Zagreb i EU LIFE program.
Ovaj članak nastao je u okviru aktivnosti life COMET projekta. Projekt je financiran pod br. 101120519 kroz Program LIFE, instrument EU-a za financiranje aktivnosti na području zaštite okoliša, prirode i klime, u iznosu 1,499,825 €, dok ukupna vrijednost projekta iznosi 1,578,764 €. Projekt traje od 1. studenog 2023. do 31. listopada 2026. godine. Također, projekt life COMET sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Stajališta izražena u ovom tekstu isključiva su odgovornost Zelene energetske zadruge i ne odražavaju nužno stajalište EU ili Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Autor fotografija: Bojan-Haron Markičević
