U Hrvatskoj danas postoji gotovo 30.000 solarnih elektrana na obiteljskim kućama, dok ih na višestambenim zgradama ima tek desetak. Svi ti rijetki primjeri odnose se na zajedničku potrošnju zgrade (npr. stubišna rasvjeta, dizalo), a ne na zajedničku proizvodnju za vlastite potrebe i dijeljenje energije među suvlasnicima.
Da budemo još precizniji, građani koji žive u višestambenim zgradama, trenutačno su u nepovoljnijem položaju od onih koji žive u obiteljskim kućama jer 1) ne mogu proizvoditi električnu energiju za vlastite potrebe zbog nemogućnosti obračuna dijeljenja energije među suvlasnicima odnosno po stanovima, a na što imaju pravo slijedom EU direktive; i 2) ne mogu koristiti sufinanciranja Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za instalaciju vlastite solarne elektrane kao što to mogu oni u obiteljskim kućama, jer Fond nema speficične pozive za solare u višestambenim zgradama (van cjelovite energetske obnove, što je drugi par rukava).
Zajednička potrošnja VS. dijeljenje energije, u čemu je razlika
Dijeljenje energije znači da se električna energija proizvedena na krovu zgrade ne koristi samo za zajedničke prostore i potrebe zgrade, već se obračunski dodjeljuje i stanovima prema unaprijed dogovorenom ključu. Na primjer, to može biti prema udjelu suvlasništva ili drugom dogovorenom modelu sudjelovanja suvlasnika u postavljanju elektrane. Za stanare to konkretno znači vlastitu proizvodnju i manje energije kupljene iz mreže, time manji iznos računa za električnu energiju. Na taj način solarna elektrana ne koristi samo zajedničkim prostorima zgrade, već izravno utječe na račune pojedinih kućanstava.
Ekonomski smisao projekta je u tome da se proizvedena energija potroši “na licu mjesta”. Ako se višak predaje u mrežu, vrijednost te energije je znatno manja. Zato je ključna stvar za višestambene zgrade mogućnost obračuna i dijeljenja energije među suvlasnicima.
Iako to (još) nije operativno omogućeno, projekti se mogu pripremiti do razine spremnosti za investiciju. Najbolje vrijeme za pripremu je upravo sada budući da je Operator distribucijskog sustava (HEP ODS) najavio kako će dijeljenje energije biti opertivno provedivo u praksi od travnja 2026., što je takoreći sutra. Ako se to zaista i potvrdi, tada nema prepreka za pripremu i provedbu projekta dijeljenja energije u višestambenim zgradama.
Kako izgleda proces pripreme projekta
Tehnički dio je jasan i izvediv, administrativni koraci su poznati, a proces realizacije je vrlo sličan onome na obiteljskim kućama:
- Razgovor sa suvlasnicima i ispitivanje načelnog interesa u zgradi za elektranu
- Izrada glavnog elektrotehničkog projekta
- Potvrda interesa i prikupljanje suglasnosti suvlasnika
- Ishođenje elektroenergetske suglasnosti od HEP-ODS-a
- Ugradnja elektrane i puštanje u pogon
Za prvi razgovor ispitivanja načelnog interesa suvlasnika u zgradi potrebno je imati barem osnovne informacije o elektrani koja bi mogla stati na krov. To znači imati idejno rješenje ili još bolje, glavni elektrotehnički projekt kojim ćete identificirati mogući kapacitet elektrane sukladno površini i stanju krova, količinu proizvedene energije i procijenu iznosa investicije.
Tko snosi trošak
Cilj je da se sakupi interes suvlasnika koji su vlasnici više od 50% površine zgrade, kako bi se projekt doista mogao provesti. Trošak izrade idejnog/glavnog projekta uključit će se u ukupan trošak izvedbe elektrane, a njega će podijeliti zainteresirani suvlasnici koji će sudjelovati u djeljenju energije i na taj način smanjiti svoje troškove za struju.
Zajednička potrošnja zgrade je također uključena u dijeljenje energije, jer se na taj način zgradi kroz smanjenje troška zajedničke potrošnje struje kompenzira korištenje zajedničkog krova. Ukupan trošak realizacije proejkta elektrane snose samo oni suvlasnici koji sudjeluju u dijeljenju energije, dakle ne radi se o trošku koji se financira iz uobičajene pričuve zgrade, nego se financira kroz dodatne uplate od strane suvlasnika koji sudjeluju u proejktu. Također, daljnje održavanje izgrađene elektrane ne bi se financiralo iz zajedničke pričuve zgrade, nego sa zasebnog računa na kojem bi se vodili svi prihoidi i troškovi povezani s elektranom, a te troškove bi međusobno dijelili suvlasnici koji sudjeluju u dijeljenju energije.
Prednosti
Ovo su prednosti postavljanja zajedničke solarne elektrane na krov zgrade, za vlastite potrebe suvlasnika:
- smanjenje troškova električne energije kroz lokalnu proizvodnju
- iskorištavanje postojećeg krova bez dodatnog zauzimanja prostora
- dugoročna stabilnost i predvidivost troškova (garantirani radni vijek elektrane je 25 godina)
- odluke se donose kvalificiranom većinom suvlasnika (više od 50%), jer je ugradnja fotonaponske elektrane prepoznata kao mjera energetske učinkovitosti
- višestambene zgrade u pravilu imaju dovoljnu ukupnu potrošnju po stanovima da se većina proizvedene energije potroši unutar objekta tj. “na licu mjesta”, što povećava isplativost projekta.
Zaključak je jednostavan: višestambene zgrade su sljedeći veliki korak solarizacije u Hrvatskoj. Tehnologija je spremna, proces je poznat, a najveća vrijednost dolazi tek kad se omogući dijeljenje energije među suvlasnicima.
Zato je najpametnije krenuti s pripremom već sada, a to je edukacija i detaljno informiranje te priprema projekta i organizacija suvlasnika, kako bi zgrada bila spremna čim model raspodjele energije postane u potpunosti operativan. Prema informacijama HEP ODS-a, to bi trebalo biti biti do kraja prvog kvartala 2026., dakle tek što nije.
Odakle krenuti, najbolje odmah
Ako želite elektranu na krovu svoje višestambene zgrade:
- razgovarajte sa susjedima (prikupite načelnu suglasnost)
- ako su zainteresirani kontaktirajte nas radi pripreme glavnog projekta
- po izradi projekta potvrdite zainteresiranost barem 50% većinskih suvlasnika (prikupite suglasnost susjeda)
- zatražite suglasnost za priključenje elektrane od HEP ODS-a
U svim navedenim koracima može vam pomoći ZEZ. Dočekajte spremni trenutak kad HEP ODS omogući dijeljenje energije. Pratite nas, budite prvi koji će saznati što i kako možete poduzeti, javite nam se za stručnu pomoć na kontakt-mail zajedno@zez.coop
