Izmjenom Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji od 1. 1. 2026. godine na snazi je novi model obračuna električne energije za kućanstva koji u odnosu na stari model „netiranja“ donosi određene promjene i moguće prilagodbe u načinima osobne potrošnje električne energije.
No, bez obzira na to ulaganje u ugradnju solarne elektrane se i dalje isplati i pokazuje učinkovitim bez obzira na uvjete obračuna.
Samopotrošnja – ključ isplativosti u novom obračunu
Od 1. 1. 2026. ukida se netiranje kWh za kWh. To znači da je u odnosu na prethodni obračun za isplativost solarne elektrane važno koliki dio proizvedene energije potrošite odmah u kućanstvu (na objektu).
U modelu bez netiranja nije presudno samo koliko elektrana proizvede mjesečno, nego koliko te energije potrošite odmah u objektu (iza brojila) na kojem se proizvela. Taj udio zove se samopotrošnja.
Što je samopotrošnja veća, to je manje preuzimanja iz mreže i veća ukupna ušteda. U praksi se zato preporučuje prilagoditi navike potrošnje kako bi se što veći dio potrošnje preklopio s vremenom najveće proizvodnje (tijekom dana).
Kako povećati samopotrošnju (praktično):
- Perilicu rublja, perilicu posuđa i bojler uključivati tijekom dana (npr. 10–16 h) ili preko timera.
- Klimu/dizalicu topline pojačati danju (za predgrijavanje/prethlađenje prostora), a navečer smanjiti.
- Ukoliko imate električno vozilo, punjenje planirati u razdoblju kad solarna elektrana proizvodi najviše.
- Pametne utičnice ili sustavi upravljanja potrošnjom mogu automatski uključivati potrošače u kućanstvu kada je proizvodnja visoka.
Na slici niže ( Slika 1.) prikazan je izračun uštede na primjeru 5 kW solarne elektrane za kućanstvo koje godišnje troši 6.000 kWh električne energije uz faktore samopotrošnje 25%, 35% i 45%.
Iako se ušteda smanjila u odnosu na stari obračun potrošnje, račun za 6.000 kWh godišnje potrošnje bez ugrađene solarne elektrane iznosio bi 1.034 EUR što pokazuje da bi u prosjeku ovisno o faktoru samopotrošnje godišnja ušteda sa solarnom elektranom mogla iznositi minimalno 55%.
Kada postaje isplativo?
Promjenom modela obračuna promijenio se i jednostavni period povrata investsicije (JPP). Isplativost danas najviše ovisi o tri stvari: cijeni investicije, razini samopotrošnje i tome je li sustav sufinanciran (npr. FZOEU, županije ili gradovi).
Na Slici 2. prikazan je primjer investicije od 5.520 €. U starom modelu obračuna period povrata bez sufinanciranja iznosio je oko 6,2 godine, a uz sufinanciranje od 50% oko 3,1 godinu. U novom modelu period povrata bez sufinanciranja ovisi o samopotrošnji i kreće se približno od 9,6 godina (25%), preko 8,8 godina (35%) do 8,1 godinu (45%). Uz sufinanciranje od 50% povrat se skraćuje na oko 4,8 godina (25%), 4,4 godine (35%) ili 4,0 godine (45%).
Zašto je “sad” dobro vrijeme za ugradnju solarne elektrane?
Već smo osjetili poskupljenje električne energije i promjene na računima za električnu energiju. Od siječnja 2026. najavljen je i daljnji porast. Uz ugradnju solarne elektrane možete očekivati upravo kontrolu troškova nad računima za istu, dodatne prednosti koje uključuju PDV 0% na opremu za solarnu elektranu i ugradnju iste za kućanstva u sklopu projekta, dostupne poticaje (FZOEU, županije, gradovi) te činjenicu da se ulaganje najbrže vraća kada je sustav pravilno dimenzioniran i kada se što veći dio proizvedene energije troši tijekom dana odnosno u vrijeme najveće proizvodnje elektrane (visoka samopotrošnja).
Zaključno, solarna elektrana može donijeti niže račune, veću energetsku neovisnost i dugoročnu uštedu, osobito uz dobru prilagodbu potrošnje energije u kućanstvu i kvalitetno projektiranje (dimenzioniranje) elektrane.
Izvor naslovne fotografije: Shutterstock
