Energetske zajednice obuhvaćaju različite vrste inicijativa kroz koje se okupljaju građani koji žele proizvoditi vlastitu energiju ili se žele baviti pružanjem usluga povezanih s energijom.
Bit je da su energetske zajednice utemeljene na dobrovoljnom sudjelovanju, otvorene su za sve, a odluke se donose demokratski tj. ne odlučuje „gazda“ ili većinski vlasnik već svi sudionici zajednice.
Mogu imati oblik pravne osobe poput Energetske zajednice građana (EZG) ili Zajednice obnovljivih izvora energije (ZOIE), mogu biti registrirane kao energetske zadruge, ali mogu imati i manje formalan oblik Skupine krajnjih (aktivnih) kupaca koji djeluju zajedno te Skupine potrošača vlastite obnovljive energije koji djeluju zajednički, a koje nisu pravne osobe. Svi ovi oblici inicijativa mogu se smatrati energetskim zajednicama, a potencijalno i neki drugi koje sad nismo spomenuli, bitno je da zadovoljavaju uvjete otvorenosti za sudjelovanje i demokratičnosti pri donošenju odluka.
Energetske zajednice građana (EZG) su pravne osobe koje omogućuju građanima, poduzetnicima i javnom sektoru ulaganje i vlasništvo nad postrojenjima za proizvodnju električne energije (često iz obnovljivih izvora) i preuzimanje aktivne uloge na tržištu energije. Definira ih Zakon o tržištu električne energije iz 2021. godine, noveliran 2023.
Tu su još i Zajednice obnovljivih izvora energije (ZOIE) koje su usredotočene na širenje i lokalno korištenje svih oblika obnovljivih izvora energije (električne, toplinske, bioplin, geotermalna i dr). Općenito, EZG imaju šire djelovanje na tržištu električne energije od ZOIE-a, a ključna razlika je da EZG proizvode električnu energiju iz bilo kojeg energenta, a ZOIE proizvode bilo koji oblik obnovljive energije.
Oba pravna oblika zajednica omogućuju građanima i lokalnim zajednicama proizvodnju, skladištenje, korištenje, dijeljenje i prodaju energije. To podrazumijeva korištenje javne mreže ili uvođenje vlastite mrežne infrastrukture.
Aktivan kupac je krajnji kupac ili skupina krajnjih kupaca koji djeluju zajedno, troše ili skladište električnu energiju proizvedenu u vlastitom prostoru ili koji prodaju električnu energiju koju su sami proizveli. Također, aktivan kupac može sudjelovati u pružanju fleksibilnosti ili programima energetske učinkovitosti uz uvjet da te djelatnosti nisu njegova primarna trgovačka ili profesionalna djelatnost.
Skupinu aktivnih kupaca koji zajednički nastupaju čine obračunska mjerna mjesta krajnjih kupaca u istoj zgradi s više stanova i/ili poslovnih prostora na čiju instalaciju je priključeno proizvodno postrojenje ili postrojenje za skladištenje energije.
Glavna je razlika između energetske zajednice građana i skupine krajnjih kupaca područje djelovanja. Skupina aktivnih kupaca ne može obavljati neke djelatnosti koje može energetska zajednica, energetske zajednice građana djeluju šire.
Čime se konkretno bave?
Energetske zajednice građana ili kraće EZG bave se:
- proizvodnjom električne energije,
- opskrbom i distribucijom energije,
- skladištenjem energije,
- uslugama agregiranja,
- uslugama energetske učinkovitosti,
- uslugama punjenja za električna vozila
- ili drugim uslugama.
Tako im to dopušta i definira Zakon o tržištu električne energije iz 2021. godine.
Usluga kojom se EZG najčešće bave je proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora energije poput sunčanih elektrana koje su trenutno najjednostavniji oblik proizvodnje, ali i iz vjetroelektrana i drugih postrojenja. Proizvedenu energiju EZG prodaju na tržištu ili ju prodaju svojim članovima bilo kao opskrbljivač ili kroz opciju dijeljenja energije unutar zajednice. Nažalost dijeljenje energije između članova energetske zajednice građana u Hrvatskoj još nije moguće provesti u praksi, a prema informacijama Operatora distribucijskog sustava (HEP ODS) radi se na omogućavanju dijeljenja što se očekuje tijekom ove godine (2024.).
Primjer energetske zajednice u praksi (265)
Energetska zadruga kao mogući pravni oblik energetske zajednice pokrene inicijativu za izgradnju solarne elektrane snage 250 kW na javnom krovu u koji želi uključiti građane što donosi korist ne samo članovima zadruge već i za širu lokalnu zajednicu. Ta korist odnosi se na dobivanje energije iz obnovljivog izvora, ne uvozi se, nema emisija u atmosferu koje štetno utječu na zdravlje ljudi i na klimu; instalacija na javnom krovu je dobar primjer svim građanima i potiče promjenu ponašanja prema energiji, a oko same instalacije se generiraju i neki lokalni poslovi za poduzetnike u lancu vrijednosti solarne energije – projektiranju, montaži, upravljanju i održavanju elektrane.
- Za realizaciju projekta, zadruga okuplja članove – zainteresirane fizičke i pravne osobe koje postaju suvlasnici zadruge, a time i solarne elektrane kroz dugoročna ulaganja. Svaki član ulazi u zadrugu s članskim ulogom od npr. 300 do 3.000 EUR, a neovisno o visini uloga svaki član ima jednako pravo glasa na skupštini zadruge.
- Članskim ulozima financira se realizacija elektrane, a elektrana proizvodi energiju koja se prodaje na tržištu. Iz ostvarenih prihoda članovi dobivaju povrat uloženog s 3-5 % prinosa.
- Dio dobiti nastale prodajom električne energije raspodijelit će se među članovima zadruge, dok će se drugi dio uložiti u „Fond za zajednicu“ koji zadruga osniva s namjerom financiranja projekata koji će utjecati na smanjenje energetskog siromaštva ili doprinijeti čišćem okolišu.
- Čim to bude tehnički i zakonski moguće provesti, dijeljenjem energije među članovima zajednice, svatko će moći trošiti u svom kućanstvu ili poslovnom objektu energiju proizvedenu na elektrani te tako izravno štedjeti na računima za električnu energiju.
