21. svibnja 2024. – Gotovo dvije godine od donošenja plana REPowerEU kojem je cilj odmak od uvoznih fosilnih goriva i veća energetska neovisnost Europe, Europska komisija donijela je niz novih i ažuriranih preporuka i smjernica za poboljšanje i racionalizaciju postupaka izdavanja dozvola i dražbi za obnovljive izvore energije. Ti bi dokumenti trebali pomoći državama članicama da poboljšaju uvjete i ubrzaju uvođenje domaće obnovljive energije u provedbi okvira EU-a za obnovljivu energiju i ostvarenje Zelenog plana. 

U ažuriranoj Preporuci o ubrzanju postupaka izdavanja dozvola i njezinim popratnim smjernicama Komisija ističe načine za poboljšanje postupaka planiranja i izdavanja dozvola za obnovljivu energiju i povezane infrastrukturne projekte, donosi primjere dobre prakse za brže i jednostavnije postupke, naglašava važnost digitalizacije i sudjelovanja zajednice, osnaživanje ljudskih resursa i vještina te opisuje kako najbolje rukovati postupcima odabira lokacija i priključaka na mrežu. 

Preporuke su grupirane u osam poglavlja, a na drugom mjestu od osam upravo su one koje se odnose na olakšanje sudjelovanja građana i lokalnih zajednica u izravnoj proizvodnji energije za vlastite potrebe i to pojednostavljenjem procedura dodjela dozvola i priključenja na mrežu za zajednice obnovljive energije.

Očekujemo da će navedene preporuke i smjernice koristiti i ubrzati procese u Hrvatskoj gdje nesrazmjerno zahtjevni administrativni i financijski zahtjevi građanima otežavaju osnivanje energetskih zajednica i proizvodnju energije za vlastite potrebe.  

Energetske zajednice imaju značajnu ulogu u tranziciji na obnovljivu energiju

Iako su uvedene u hrvatski zakonski okvir, u praksi je proces osnivanja energetskih zajednica nepotrebno kompliciran, a nametnute obveze pri registraciji predstavljaju nepremostive prepreke za skupine građana koji nemaju potpore stručnih institucija i financijske resurse.  Podsjećamo, također, da bi prema Solarnoj strategiji koja je dio upravo REPowerEU-a, svako mjesto s više od 10.000 stanovnika do 2025. godine trebalo imati osnovanu barem jednu energetsku zajednicu temeljenu na obnovljivoj energiji, što za Hrvatsku znači barem 80 energetskih zajednica. Trenutno je u Hrvatskoj registrirana samo jedna.

Napredak u transpoziciji relevantnog zakonodavstva i financiranja energetskih zajednica može se pratiti pomoću alata koji je razvio REScoop, europska federacija energetskih zajednica. Na skali ocjena od 1 do 5, Hrvatska je zaslužila dovoljan (2) te ima još dosta prostora za napredak.

Pregled napretka država u provedbi REPowerEU plana

Uz smjernice i preporuke, Komisija je objavila i činjenični pregled napretka svake države članice u provedbi REPowerEU plana, pa tako i za Hrvatsku. Pregled sagledava ono što je napravljeno da bi se diverzificirala opskrba energijom i tzv. energetski miks države, koliko se ulaže u energetsku infrastrukturu zemlje, u energetsku efikasnost, kretanje cijena, odnosno jačanje otpornosti i neovisnosti energetskog sektora. Činjenični pregled za RH možete pronaći ovdje, a za oko nam je zapelo da u hrvatskom energetskom miksu još uvijek glavnu riječ vode fosilna goriva. 

U 2022. godini fosilna goriva čine 72 % naše bruto raspoložive energije i predviđa se da će to do 2030. pasti samo malo, prema 65 %. To je i dalje dosta više od polovice naših potreba. Još uvijek smo jako ovisni o uvozu energije iz država izvan EU-a koji je narastao s 47 % u 2013. godini na 60 % u 2022. godini.

No ima i dobrih vijesti. U prošloj 2023. g. u EU-u je ukupno instalirano 56 GW novih solarnih kapaciteta) od kojih je 239 MW u Hrvatskoj, što je dobar pomak u odnosu na samo 30 MW instaliranih solarnih kapaciteta 2021. g. no još uvijek nedovoljno u odnosu na potencijale i potrebe. Potrebno je značajno ubrzati procese kako bi se postigao cilj Solarne strategije EU-a od barem 700 GW instaliranih solarnih kapaciteta do 2030. godine što je 2,5 puta više nego sada. Za Hrvatsku to znači postići cilj od 4000 MW u sunčanim elektranama do 2030. godine. S 2000 MW u vjetroelektranama, ukupna očekivana godišnja proizvodnja energije od vjetra i Sunca tada bi iznosila 9,6 TWh, čime bi prestigla prosječnu godišnju proizvodnju hidroelektrana od 6,3 TWh, odnosno bila bi tri i pol puta veća od hrvatskog dijela nuklearne elektrane Krško.

Poziv na pojednostavljenje postupaka u predstojećoj reformi tržišta električne energije

Europska komisija poziva države članice da prilagode administrativne zahtjeve kako bi odgovarali specifičnostima energetskih zajednica koje prvenstveno okupljaju građane. U početnim fazama, to podrazumijeva olakšanje procesa registracije i pružanje podrške za izgradnju kapaciteta. Kada se zajednice razviju, trebale bi im biti dostupne pojednostavljene procedure za dobivanje dozvola za različite energetske aktivnosti poput dijeljenja, agregacije i pružanja fleksibilnosti. Također, ključno je omogućiti jednostavan pristup mreži, osigurati operativnu podršku i ulagati u infrastrukturu za integraciju novih solarnih kapaciteta, što je bitno za ostvarenje ciljeva Solarne strategije.

Dijeljenje energije između javnih aktera ili energetskih zajednica može biti moćan alat za rješavanje problema energetskog siromaštva. Potencijalna uloga takvih “društvenih” shema dijeljenja prepoznata je u Preporuci Komisije o energetskom siromaštvu, Uredbi o socijalnom klimatskom fondu, kao i u Solarnoj strategiji.

Općenito, energetske zajednice moraju biti prepoznate mnogo šire od strane kreatora politika na svim razinama upravljanja, kako bi se osiguralo da veliki potencijal građanske energije ne ostane neiskorišten.

Pravi trenutak za pripremu potrebnih izmjena hrvatskih propisa je upravo sada, bez odgode. Ove godine, očekuje nas reforma unutarnjeg tržišta električne energije Europske unije kroz usvajanje najnovijih izmjena EU Direktive o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije

I na kraju, kao što smo nedavno komunicirali kao Forum energetskih zajednica u Hrvatskoj iza kojeg stoji petnaestak organizacija i inicijativa koje pilotiraju prve energetske zajednice u zemlji, od nove-stare hrvatske Vlade očekujemo da, kako bi uhvatili korak za Europom u lokalnoj proizvodnje energije, otkloni kritične administrativne prepreke za brže nove instalacije domaćih obnovljivih izvora energije i tako omogući da energetske zajednice u potpunosti zažive u praksi. Ključno je proces registracije energetskih zajednica učiniti jednostavnim i priuštivim za grupe građana, uspostaviti sustav tehničke i financijske podrške te omogućiti izravno dijeljenje energije među članovima takvih zajednica.

Prethodni članakSljedeći članak