Priča by Sandra Vlašić, Terra Hub
6. srpnja, 2018
U konferencijskoj dvorani Razvojnog centra i tehnološkog parka Križevci sve još miriše na svježu boju i nov namještaj, a vani su u tijeku hortikulturni radovi i uređenje zelenih površina. Jedno malo drvo zajedno su posadili i gradonačelnik Križevaca Mario Rajn, gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak, upravitelj Zelene energetske zadruge Zoran Kordić i naša posebna gošća ovoga puta, Claire Roumet, direktorica organizacije Energy Cities. Premda je sadnja drveća dobra mjera borbe protiv klimatskih promjena, to nije bio prvi razlog što su se okupili, zajedno s još dvadesetak gradonačelnika te predstavnika i predstavnica lokalnih vlasti i stručnih organizacija, tog sunčanog jutra 13. travnja u Križevcima.
Prvi i pravi razlog bio je proći kroz prvih deset godina kako je uspostavljena inicijativa „Sporazum gradonačelnika“ koja potiče mnoge gradove u Europi da sve aktivnosti u borbi protiv izazova klimatskih promjena budu planski osmišljene, provedive i mjerljive. Uloga gradova i općina je ključna u unaprjeđenju i održivom razvoju zajednice i borbi protiv klimatskih promjena. Upravo stoga i u Hrvatskoj, inicijativi je pristupilo 70 gradova od njenog samog početka 2008. godine. Gotovo polovica građana Hrvatske živi u gradovima i općinama koje su potpisale sporazum što je više od prosjeka EU. Oni su tako postali dio velike mreže koja okuplja više od 1.000 gradova u 30 zemalja, dijele slične izazove i slične prilike. Cilj im je svima jednak – pripremiti i provoditi akcijske planove za održivu energiju (SEAP i SECAP) kojima planiraju dostići smanjenje emisija CO2 do 2030. godine za 40% te predvidjeti mjere prilagodbe klimatskim promjenama. No da li smo iskoristili sve potencijale koje članstvo u mreži donosi?
Zašto nismo iskoristili sve potencijale?
Čini se da nismo, kao niti većina drugih gradova. Problem je sličan, samo 22% gradova koji imaju planove nadziru koliko ih uspješno provode, a provedba je puna prepreka – od nedostatnih stručnih i tehničkih kapaciteta posebno manjih gradova do politika s centralne razine koje ne uvažavaju lokalne mogućnosti, posebnosti, a i često se mijenjaju ili su u kontradikciji s nekim drugim ciljevima i mogućnostima.
Apel dolazi s razine predstavnika hrvatskih gradova i općina – problem su često administrativne barijere, česte promjene propisa, dugi rokovi ishođenja dozvola za neke lokalne energetske projekte. Primjer – grad Pleternica, prvi grad u Hrvatskoj koji ima u svojem vlasništvu malu hidroelektranu. Za prvu HE rješavali su dokumentaciju od 2006 da bi 2012 bila puštena u pogon. Struja proizvedena u elektrani na rijeci Orljavi štedi im četvrtinu gradskog proračuna, dakle isplati se. Odmah su započeli pripremu druge elektrane, još 2012. g., sad je 2018., imaju građevinsku dozvolu, ali još uvijek zbog nedostajućih propisa tj. uredbi propisanih Zakonom o OIE koje niti nakon dvije godine nisu donešene, ne mogu krenuti s konstrukcijom elektrane jer svi parametri koje regulira uredba nisu poznati.
Politike s najviše razine u raskoraku su sa specifičnostima i kapacitetima lokalne razine
Clair Roumet je dala još jedan primjer: tipičan problem gradova je prometna zagušenost. Ono što EC potiče kao mjeru u borbi protiv klimatskih promjena je elektromobilnost. Što je dobro, ali ne rješava glavobolju gradonačelnika uzrokovanu prometnim gužvama. Ono što gradonačelnicima treba da bi riješili problem jest manji broj vozila u gradovima, a ne elektrovozila u jednakom broju kao standardna.
Zašto se ciljevi SEAP-a tako sporo ostvaruju?
– Politički okviri ne podržavaju dovoljno činjenicu da nam je potrebna opća tranzicija energetskog sustava. Na razini EU upućujemo na to da bi se strukturnim fondovima za iduće razdoblje od 2020. trebala financirati ta tranzicija. Ona ne podrazumijeva samo promjene u energetskom sustavu, već i čitav ekonomski ekosustav na lokalnoj razini. Sada je vrijeme da se strukturni fondovi usklade s transformacijom svih područja prema nisko-ugljičnima. Time će se omogućiti financiranje jer se pokazalo da se većina neimplementiranih mjera predviđenih SEAP-ima nisu dogodile upravo zbog neodgovarajućih financijskih mehanizama potrebnih za ostvarenje tih aktivnosti.
Ono što CoM kao alat nudi je sustavno lociranje upravo takvih specifičnih izazova i pronalaženje rješenja koja će zatim kroz Energy Cities mrežu na usuglašen način, kao jedan glas, doći do zakonodavaca na najvišoj razini – bilo da se radi o Europskoj komisiji ili o vladi RH. Gradovi, koristite mrežu kao Vaš glas i vodite nas ka pozitivnoj promjeni u sferi klimatskih promjena!